Duraković: Nisu znali za civilne žrtve

Bivši komandant 31. drinske brigade Armije BiH Abduselam Sijerčić ispričao je da se s optuženim Durakovićem, koji je, prema njegovim riječima, bio komandant 43. brigade, viđao “kroz saradnju tokom odbrane”.

Kazao je da su sve brigade koje su učestvovale u akciji na Čajniče imale svoje pravce djelovanja. Prema njegovim riječima, naredbu o akciji donio je IBOG, a obuhvatala je sadržaj i pravac djelovanja.

Ispričao je da 14. februara 1992. godine, kada je izvedena akcija, nije vidio Durakovića dok nije došao do isturenog komandnog mjesta 31. brigade da se raspita “za svoje ljude” koji su bili opkoljeni.

“Akcija je odmah krenula naopako. Imao sam odmah u startu dva poginula čovjeka. Nismo imali uspjeha tu, jedva smo izvukli ljude”, rekao je svjedok.

Sijerčić je kazao da je jedan od pravaca djelovanja 43. brigade bila Pisanica, te da druge detalje ne zna osim da je jedan dio brigade bio napadnut u kući u Pisanici.

Potvrdio je da je akcija nakon završetka analizirana i da su podnošeni izvještaji, koji su najčešće sadržavali podatke o situacijama koje su remetile planirane aktivnosti, razloge zbog kojih akcija nije uspjela. Rekao je da ne zna da li je bilo stradalih “na neprijateljskoj strani”.

“Nismo bili u prilici da stupimo u kontakt s neprijateljem jer smo odmah bili napadnuti”, kazao je svjedok.

Odgovarajući na pitanje advokata Denisa Ajkića, rekao je da je Prva drinska brigada, čiji je komandant bio Zaim Imamović, imala pravac djelovanja u rejonu Šapića i Trpinja.

Svjedok je kazao da njegova brigada nije imala susret s civilima te da su sve brigade djelovale u zonama borbenih dejstava.

“Nije postojala naredba IBOG-a da se izvrši napad na neko civilno mjesto”, rekao je svjedok i dodao da ga niko nije obavijestio o civilnim žrtvama srpske nacionalnosti.

Duraković je optužen, u svojstvu komandanta 43. brigade Armije BiH, da nije preduzeo mjere da kazni počinioce, nakon što su pripadnici brigade 14. februara 1993. napali položaje VRS-a na lokalitetu Pisanica i selo Šapići, u kojem nije bilo vojnih ciljeva. Prema navodima optužnice, u Šapićima je ubijen jedan a ranjena dva civila srpske nacionalnosti, te zapaljene dvije kuće.

Zaim Hubijer, koji je bio komandir Prve čete Drugog bataljona 43. brigade, rekao je da je prije akcije održan sastanak te da je rejon njegovog djelovanja bila Pisanica.

“Vojska ne poznaje Pisanicu kao naseljeno mjesto, nego rejon koji ima svojstva vojnog cilja”, kazao je svjedok.

Njegova četa je, kako je ispričao, ušla u praznu kuću i tu su ostali dok Prva brigada nije došla da ih izvuče, jer je Drugi bataljon napadnut kada su došli u Pisanicu.

“Komanda brigade bila je udaljena oko 500 metara i vizuelno komandant nije imao pregled dešavanja u Šapićima, Trpinju, a ni Pisanici”, rekao je svjedok.

Ispričao je da je u akciji bilo 22 ranjenih, od kojih su dvojica preminula, a da u njegovoj grupi niko nije ranjen jer nisu otkriveni.

Nakon akcije je, kako je kazao, napravljena analiza zbog neuspjeha borbenih aktivnosti.

“Sve se precizira u naredbi i po tim tačkama naredbe se podnosi izvještaj”, rekao je svjedok.

Odbrana će svjedoka unakrsno ispitati 6. februara.