Munib Halilović, glavni federalni tužilac. Foto: Detektor
Munib Halilović, glavni federalni tužilac, kazao je da proces formiranja Federalnog USKOK-a traje dugo, a da je sam zakon na snazi već deset godina tokom kojih je bilo više pokušaja za uspostavljanje Odjela, ali zbog nedostatka adekvatnog prostora nije došlo do toga.
“Koliko ja znam procedure, tehnički najranije moguće u pogledu zakonskih rokova je početak aprila, to je najranije što se može desiti. Znate da se kod nas nikad ne desi idealno, uvijek bude razlog za pomjeranje rokova”, kazao je Halilović, dodajući da će se do tog perioda završiti s imenovanjem i prijemom u radni odnos državnih službenika i namještenika.
Detektor je ranije pisao da je Hrvoje Čabrajić, odlukom Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) izabran za šefa Federalnog ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala.
Tačan datum početka rada Posebnog odjela objavit će VSTV, kazao je Halilović te objasnio da se od tog datuma preuzimaju predmeti i prestaje nadležnost kantonalnih tužilaštava. Prema podacima koje je dobio prije četiri do pet mjeseci, on je kazao da će Odjel preuzeti oko 300 predmeta u rad.
“S obzirom da se radilo na ovim predmetima i da su dolazile nove prijave, očekivati je da bude okvirno taj broj predmeta, uz oscilaciju deset posto od tog broja”, kazao je objašnjavajući da se preuzimaju samo predmeti u kojima nije došlo do podizanja optužnice.
Halilović je naveo da će, pored rukovodioca Odjela, raditi i devet tužilaca, uz minimalan broj drugih saradnika koje su tražili za uspostavljanje Odjela.
“Svakog tužioca u Posebnom odjelu prati jedan stručni savjetnik, na tri tužioca ide jedan ekonomski stručnjak, na tri tužioca ide jedan istražitelj. I svaki tužilac ima svog daktilografa”, rekao je Halilović.
On je kazao da je u pogledu direktiva Evropske unije, koje su posvećene unapređenju borbe protiv korupcije a koje se odnose na zemlje Evropske unije, BiH dobila jedan od zahtjeva da se uspostave specijalizirana tijela za borbu protiv korupcije, a po uzoru i na potez zemalja Zapadnog Balkana.
“Negdje su to posebna tužilaštva, negdje su to specijalizirani odjeli, a u nekim zemljama je neka kombinacija ovih modela”, kazao je on podsjećajući na hrvatski USKOK, koji je napravio značajan iskorak u borbi protiv korupcije.
Uspostava posebnih odjela pri Tužilaštvu i Vrhovnom sudu BiH predviđena je Zakonom o suzbijanju korupcije i organiziranog kriminala u Federaciji BiH, koji je usvojen još 2014. godine.
“To je stalni zahtjev prema BiH u poboljšanju borbe protiv korupcije. Da li je ovo najbolji model, ja se ne bih izjašnjavao, vrijeme će pokazati je li ovaj model najbolje rješenje”, kazao je Halilović.
Nadležnost je određena tako da pokuša eliminirati negativne rezultate, navodi Halilović, čime je centralizirana borba za određeni broj djela poput organiziranog kriminala i udruživanje radi činjenja krivičnih djela, terorizma, djela protiv ustavnog poretka i u širem smislu korupcije.
Halilović je objasnio da je Posebni odjel u sastavu Federalnog tužilaštva, te da poseban zamjenik odgovara glavnom federalnog tužiocu i u mnogim odlukama neće biti samostalan.
Glavni federalni tužilac je rekao da je jedan od razloga organiziranja konferencije i negativno izvještavanje o formiranju Posebnog odjela i informacije koje mediji objavljuju, navodeći da je potrebno dati šansu Odjelu da zaživi.
“Prije nego što je i imao priliku da zaživi Odjel, počele su se u javnosti javljati informacije koje već taj budući odjel stavljaju u negativan kontekst, dovodeći u pitanje njegov kredibilitet – je li to instrument za političke obračune, hoće li se koristiti za borbu vlasti protiv opozicije, i u tom segmentu mi smo smatrali da je nužno da vas upoznamo o osnovnim elementima”, kazao je Halilović
Detektor je ranije pisao u dugoj neprovodivosti Zakona o suzbijanju korupcije i organiziranog kriminala u Federaciji, koji podrazumijeva formiranje posebnih odjela u kojima bi se sudije i tužioci isključivo bavili ovim krivičnim djelima, po uzoru na hrvatski USKOK.
