Ranije te sedmice film je premijerno prikazan na festivalu zajedno sa tri druga filma. Mi smo u pozorištu SARTR željeli vidjeti kako će publika reagovati samo na njega. Uložili smo više vremena i novca nego u bilo koji raniji film. Po prvi put smo uz dokumentarne scene koje je snimao Mirza Mršo, sa filmskom ekipom i direktorom fotografije Alenom Alilovićem snimali igrane scene. Znali smo da imamo emotivan film, ali je toliko toga bilo novog za nas da smo se pribojavali kako će ljudi reagovati. Najviše porodica Samira Mehića koji je ubijen u genocidu u Srebrenici.

Kada je njegova kćerka nakon projekcije rekla da smo joj prikazali oca kojeg nikada nije upoznala dala nam je vjerovatno najveće priznanje koje kao novinari možemo dobiti.

Film je prikazan ponovo krajem godine i reakcije su bile slične. Zatekli su nas komentari publike da su ustvari došli pogledati jedan od najnagrađivanijih kratkih filmova ove godine koji se prikazivao zajedno sa našim, ali da su ih “Pisma iz Srebrenice” potpuno iznenadila i prikazala ovaj grad iz ugla kojeg do sada nisu vidjeli.

U decembru smo završili i prikazali još jedan dokumentarni film. Sniman u BiH i Ukrajini, “Pravda i Pravda” pravi paralele između dvije zemlje sa ratnim iskustvom. Denis Džidić je sa novinarima Enesom Hodžićem i Ninom Bilajcem istraživao kako dva društva tragaju za pravdom i koliko su iskustva slična. Film koji je montirao Mirza Mokrović je prikazan je televiziji N1 a na našem YouTube kanalu već ima više od 70.000 pregleda.

Ove smo godine završili još jedan dokumentarni film kojeg ćemo prikazati u 2025. godini. U nadolazećoj godini značajno ćemo izmijeniti kako izgledamo na internetu, TV stanicama i društvenim mrežama ali i neka imena na koja ste navikli.

Uz brojne videosadržaje ove smo godine emitovali po 12 epizoda TV Justicea i Detektor Magazina. Početak godine obilježili su sadržaji o Ukrajini. Posebno nam je bilo zanimljivo putovati u Gruziju u vrijeme kada su građani protestovali zbog prevelikog miješanja Rusije u unutrašnje stvari ove zemlje.

Enes Hodžić i Džana Brkanić donijeli su priče o protestima ali i dezinformacijama u Gruziji, sa značajnim sličnostima onima u BiH.

Osim Ukrajine i Gruzije ove godine naši TV sadržaji snimani su i u Slovačkoj odakle su četvorica bjegunaca od pravosuđa našli sklonište u BiH.

Osim videosadržaja koje smo unapređivali tokom 2024. godine, novinari Detektora napisali su 1.800 tekstova koji su u drugim medijima preneseni gotovo 10.000 puta.

Naši novinari su citirani u drugim medijima 250 puta, učestvovali na više od 80 konferencija, okruglih stolova ili panela. Sami smo organizovali 13 događaja na kojima je bilo više od 800 ljudi.

Tokom 2024. objavili smo sedam istraživanja.

Godinu smo počeli sa otkrićem Nine Bilajca i Enesa Hodžića kako se nekadašnji šef kontraobavještajne službe Slovačke Peter Gašparovič, pravosnažno osuđen za korupciju u ovoj zemlji, sklonio u Mostar. On je bio treći Slovak koga su naši novinari otkrili u BiH. Kasnije tokom godine Bilajac i Hodžić će pronaći i četvrtog u Trebinju.

Irvin Pekmez i Bilajac su u maju otkrili identitet muškarca iz Modriče koji je mjesecima detaljno izvještavao o svom putu do prve linije fronta u Ukrajini. TV emisija koju smo objavili uz istraživanje na našem YouTube kanalu pregledana je više od 350.000 puta.

U julu je Jasmin Begić objavio kako su četiri sarajevska policajca nasrnula na grupu djece koja su se igrala ispred tržnog centra. Potom su, prema sjećanju djece i prijavi protiv njih, sjeli u policijski auto i odvezli se kroz crveno svjetlo. Tužioci nikada nisu podigli optužnicu a majka koja je prijavila slučaj žalila se da joj ne odgovaraju na upite i da je jedan policajac u međuvremenu otišao u penziju.

Još jedno istraživanje uz koje smo uradili TV emisiju bilo je ono Irvina Pekmeza o Agenciji Vlade Republike Srpske koja planira pokrenuti medijsku školu koja uključuje saradnju fakulteta s ruskom medijskom kućom Ribar, jednim od alata propagande aktuelne vlasti u Moskvi koji SAD i Evropska unija optužuju za potkopavanje izbora i demokratije.

Naš višegodišnji serijal istraživanja o osobama koje se spominju u haškim presudama, a protiv kojih nikada u BiH nisu podignute optužnice ove smo godine nastavili otkrivanjem imena najmanje četiri osobe koje su izdavale odobrenja za odvođenje na prinudni rad logoraša iz “Heliodroma” tokom 1993. godine. Neki od njih bili su svjedoci uprkos činjenici da su zatočenici ranjavani, a neki i ubijeni u živom štitu, u koji su poslani iz nehumanih uslova logora, otkrila je Lamija Grebo.

Kraj godine obilježilo je jedinstveno istraživanje Azre Husarić Omerović da u BiH sada postoji najmanje deset organizacija i drugih inicijativa koje žele uticati na odluke žena o abortusu, te uz pomoć iz domaćih budžeta i podrške velikih međunarodnih konzervativnih organizacija smanjiti mogućnosti ili u potpunosti zabraniti abortus.

Istraživanje koje smo objavili krajem 2023. godine kada je Bilajac sa novinarkom Selmom Učanbarlić mjesecima istraživao piramidalnu šemu eMagnetixa koja je opustošila novčanike Bosanaca i Hercegovaca koji su povjerovali u san o lakoj zaradi, ove je godine nagrađeno prvom nagradom EU za istraživačko novinarstvo.

Tokom istraživanja “Unutar milionske prevare eMagnetixa i kako je ‘posao iz snova’ postao noćna mora“, urađenog u saradnji s Raskrinkavanjem, Detektor se infiltrirao u šemu i otkrio kako je njen organizator u evropskim zemljama registrovao fiktivne firme, od kojih se jedna već istražuje za prevare.

Teško da smo mogli biti ponosniji kada smo slušali obrazloženje žirija – koji su činili Nidžara Ahmetašević, Ozren Kebo i Dragana Dardić – da se radi o “rijetko dobro istraženoj priči s brojnim međunarodnim i domaćim izvorima – udžbeničkom primjeru dobrog novinarstva”.

“Trud uložen u organizaciju i objašnjavanje svih činjenica je očigledan i taj trud zaslužuje nagradu. Kombinacija nekoliko novinarskih žanrova s inovativnim pristupom čine da se ovaj članak čita kao krimi roman“, kazala je Dardić na dodjeli nagrade u Sarajevu.

Dodala je da je sve potkrijepljeno izjavama, odlascima na teren, razgovorima s advokatima, nalazima stručnjaka, te da priča nadilazi granice BiH, prateći sumnjivo poslovanje kompanije mađarskog tajkuna, otkrivajući kako je prevario stotine ljudi.

“Nadamo se da će ova nagrada učiniti priču vidljivijom, ne samo javnosti već i novinarima u regionu, te da ćemo čitati više priča urađenih na ovakav način“, rekla je Dardić.

Tokom godine objavljivali smo dijelove i završili multimedijalnu stranicu o tri decenije tranzicijske pravde u BiH. Autorke Emina Dizdarević Tahmiščija i Lamija Grebo objavile su serijal od četiri dubinske analize o četiri stuba tranzicijske pravde. Nadamo se da će se ovaj materijal koristiti i u godinama koje dolaze. Zato su Grebo, Dizdarević i Rovčanin za ovu multimedijalnu podstranicu pripremili publikaciju Kako i zašto izvještavati o tranzicijskoj pravdi – Iskustveni priručnik novinara i urednika BIRN-a BiH.

U martu smo objavili još jednu publikaciju “Privatnost nije pornografija” koju su pripremile Aida Mahmutović i Aida Trepanić Hebib.

Katarina Zrinjski je u centrali Ujedinjenih Nacija u Ženevi predstavila preporuke BIRN-a BiH za ključne fokuse za unapređenje stanja ljudskih prava kroz fokus na mehanizme tranzicijske pravde.

Redakcija Detektora ponovo je rasla u 2024. godini. Našem projektnom timu se uz Katarinu Zrinjski i Aidu Mahmutović pridružio Mirza Halilčević. U finansije su došli Zlatko Tadić i Igor Milićević. Redakciji su se pridružile novinarke Lejla Memčić, Selma Melez i Hana Vranac te snimatelj Anes Asotić.

Memčić je sa Kerimom Hodžićem ove godine vodila kampanju tokom 16 dana aktivizma a krajem godine počela je objavljivati naš novi sedmični newsletter. Ovo je nova forma za nas gdje donosimo pregled događaja iz prethodne sedmice i najavljujemo najvažnije iz tema kojima se bavimo. Svaki je newsletter posebno pažljivo napisan i nadamo se da ćemo tokom 2025. godine ovo učiniti jednim od naših najdirektnijih načina komunikacije sa čitaocima.

Broj pratilaca na društvenim mrežama rastao je i ove godine zahvaljujući Kerimu Hodžiću, posebno na našem YouTube kanalu čemu se želimo posebno posvetiti u 2025. godini.

Sljedeću godinu počinjemo sa priličnim promjenama u izgledu naših multimedijalnih sadržaja. Početkom godine osvježit ćemo izgled našeg portala Detektora kako bismo učinili dostupnijim naše videosadržaje.

Kako smo godinama rasli i širili sadržaje došli smo do toga da imamo tri različita naziva. Naše smo novinare i sadržaje potpisivali kao BIRN BiH a objavljivali smo ih na portalu Detektor. Posebno nam je bilo teško da povežemo naziv emisije TV Justice sa našim identitetom. Zbog toga od naredne godine mijenjamo naziv ove emisije u Detektor TV. Svi naši multimedijalni sadržaji sada će biti pod ovim nazivom.

Osvježili smo uvodne špice i cijeli vizuelni identitet Detektor TV-a, Detektor magazina i drugih video sadržaja što ćete vidjeti odmah od početka 2025. godine.

U njoj ćemo objaviti dvije baze podataka na kojima radimo već neko vrijeme.

Jasmin Begić već mjesecima traži i razgovara roditelje djece nestale u ratu kako bi ispričao njihove priče. Želimo prikazati nekoliko desetina ovih intimnih priča kako bismo skrenuli pažnju na višegodišnje čekanje roditelja. Nadamo se da će ove priče dovesti do informacija koje bi mogle pomoći u pronalasku.

I naša druga velika multimedijalna baza dijelom se odnosi na djecu. Dok smo godinama izvještavali o tome kako lokalne vlasti ne žele manjinskim narodima dopustiti da podižu spomenike svojim ubijenim, shvatili smo da postoji način da zaobiđemo lokalne zabrane. Enes Hodžić ove će godine objaviti multimedijalnu bazu sa mogućim izgledima spomenika širom BiH. Želimo iskoristiti augmentativnu stvarnost kako bi svako sa mobitelom mogao na mjestu budućeg spomenika vidjeti kako bi on izgledao.

Želimo time dati naš skromni doprinos boljoj memorijalizaciji u BiH koja bi doprinijela suočavanju sa prošlošću i pomirenju. Jedan od spomenika koji želimo prikazati je onaj za 102 ubijene djece u Prijedoru.

Priča o dvoje njih je u dokumentarnom filmu kojeg smo završili tokom prethodne godine i koji sada želimo prikazati. Azra Husarić Omerović radila je na njemu tokom dvije godine snimanja u Prijedoru i Švicarskoj sa Alenom Alilovićem i Samirom Hrkovićem.

Sa Memorijalnim centrom Srebrenica pripremit ćemo i posebnu stranicu o stradanju Roma tokom posljednjeg rata.

Neizmjerno smo ponosni da nas je Memorijalni centar pozvao da budemo u zvaničnom dijelu obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici. Naš redovni godišnji serijal priča o genocidu proširit ćemo na multimedijalne sadržaje.

Pred kraj godine Haris Rovčanin će dopuniti bazu sudski utvrđenih činjenica o ratu u BiH. Ranije je prošao sve haške presude koje se odnose na BiH a sada će sadržaj dopuniti stotinama presuda iz BiH.

U 2025. godini je i 30. godišnjica završetka rata u BiH i potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma i želimo objaviti dodatne posebne sadržaje. Nastavit ćemo da pratimo sva suđenja za ratne zločine pred Državnim sudom koje već godinama najposvećenije prati Marija Taušan.

Naša redakcija je u 2024. godini obilježila 20 godina od osnivanja. U Sarajevu smo sa više od 300 prijatelja i saradnika proslavili ovaj važan jubilej.

Hvala vam što pratite i podržavate rad BIRN-a BiH. Ostanite s nama i u 2025. godini.