Mehmed Dobrača (desno) s braniocem Senadom Pizovićem. Foto: BIRN BiH
Među 20-ak materijalnih dokaza koje je uložio Dobračin branilac Senad Pizović, između ostalog, nalaze se odluka Predsjedništva RBiH o ukidanju ratnog stanja, zapisnici o ispitivanju Midoraga Andrića, krivična prijava, zahtjevi za sprovođenje te obustavljanje istrage protiv Andrića. Pizović je objasnio da ovi dokazi upućuju na to da se Andrić sumnjičio za zločin nad civilnim stanovništvom.
Tužiteljica Marijana Čobović uložila je prigovor autentičnosti na zapisnike o ispitivanju, jer oni Andriću na saslušanju nisu predočeni. Uložila je i prigovor relevantnosti na set dokaza koji se odnosi na 1992. jer optužnica tretira period 1995. godine.
Pizović je uložio i više od 30 naređenja Armije BiH u periodu od kraja jula do kraja oktobra 1995. godine, u kojima je, kako je rekao, vidljivo da je komandant 81. divizije nadređen komandiru vojne policije.
Uloženi su, između ostalog, i fotografija oslobođenih zarobljenika kod Goražda, koje je jedan od svjedoka prepoznao, kao i izvještaj o radu vojne policije, te izvod, personalni karton i uvjerenje o plaćama Muaza Zuberovića, koji, kako je Pizović rekao, pokazuju Zuberovićevu angažovanost. Uložen je i izvještaj koji upućuje na to da je Dobrača bio angažovan na drugim zadacima.
Tužiteljica Čobović je na set dokaza o komandi uložila prigovor relevantnosti jer se, kako je objasnila, oni ne odnose na Dobraču. Izvještaj koji se odnosi na njega, kako je rekla, ne ukazuje da ga obavljanje drugih zadataka sprečava u obavljanju komandirske dužnosti.
Dobrača je optužen za zločin nad zarobljenicima i civilima počinjen 1995. na području Rogatice i Goražda. S njim se sudi i Ćamilu Ramiću, Himzi Selimoviću i Ramizu Mićivodi za zločine počinjene od 1992. do 1994. nad zarobljenicima na području Goražda i Višegrada.
Suđenje se nastavlja 20. januara 2025. godine.
