Dragomir Milošević. Foto: ICTY, Youtube
Zahtjev Miloševića je odbijen zbog težine djela za koje je osuđen, kao i propusta da pokaže dovoljno znakova rehabilitacije, navodi se u odluci sutkinje Graciele Gatti Santana, predsjednice Mehanizma.
“Prilikom odmjeravanja kazne, Pretresno vijeće je primijetilo da su svi zločini za koje je Milošević osuđen bili veoma ozbiljni i počinjeni tokom kampanje snajperskog djelovanja i granatiranja u periodu od 14 mjeseci, ostavljajući civilnom stanovništvu Sarajeva ograničene mogućnosti za bijeg. Vijeće je uzelo u obzir neselektivnu prirodu snajperskog djelovanje i granatiranje koje je karakteriziralo ponašanje snaga SRK-a, što je rezultiralo da su mnogi civili ubijeni ili teško ranjeni“, navodi se u presudi Miloševiću kojom je osuđen na 29 godina zatvora za terorisanje građana Sarajeva.
U odluci kojom je odbijen njegov zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu, sutkinja Graciela Gatti Santana, predsjednica Mehanizma, navodi da je Milošević potvrdio da je potpuno svjestan prirode zločina za koje je osuđen i priznaje da su zločini počinjeni nad civilnim stanovništvom Sarajeva, kako je utvrdio MKSJ, prihvata svoju odgovornost za ove zločine, te izražava žaljenje što su to bile nevine žrtve.
Međutim, navodi se da Miloševićevo “selektivno tumačenje njegove uloge, površne refleksije i izraz kajanja, potkopavaju njegov kredibilitet u procesu rehabilitacije“, kao i da ovi faktori dovode u pitanje iskrenost njegovog angažmana i sugeriraju da njegove izjave mogu biti neiskrene ili nepotpune.
“Imajući u vidu gore navedeno, nisam ubijeđena da je Milošević istinski prihvatio odgovornost za svoje zločine ili pokazao dovoljno znakova kritičkog promišljanja, istinskog žaljenja ili saosjećanja za žrtve“, navodi se u odluci sutkinje Santana.
On je odslužio dvije trećine kazne u martu 2024. godine i stoga je stekao pravo da se razmatra njegov zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu. Prijedlog zahtjeva je podnio Mehanizmu 23. oktobra prošle godine. Iz Mehanizma pojašnjavaju da, u skladu sa Statutom, postoji samo pomilovanje ili ublažavanje kazne, ako predsjednik tako odluči na osnovu interesa pravde i općih načela prava.
Santana je podsjetila da su prošle odluke utvrdile – kao opšte pravilo – da kaznu treba odslužiti u potpunosti, s obzirom na težinu zločina.
Presudama u Hagu, za kampanju terora nad civilima – snajperskim i artiljerijskim napadima – na doživotne kazne zatvora osuđeni su bivši politički i vojni vođa Republike Srpske – Radovan Karadžić i Ratko Mladić, te bivši komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a Stanislav Galić.
Tokom 44 mjeseca opsade – od 1992. do 1995. – prema podacima udruženja, ubijeno je više od 11.000 stanovnika, od čega oko 1.600 djece. Više od 30 godina nakon završetka rata, nije podignuta nijedna optužnica protiv odgovornih za granatiranje i snajpersko djelovanje nad građankama i građanima Sarajeva.
