Uključivanje cijele zajednice u razgovore o zakonima ključ upravljanja internetom u BiH

Ingrid MacDonald, rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u BiH, u uvodnom izlaganju IGF-a navela je da je važno da se naša zemlja što prije priključi globalnim razgovorima o upravljanju internetom, naročito jer civilno društvo pokreće te procese u našoj zemlji.

Dodala je da se s rizicima u vezi sa digitalnim prostorom suočavamo svakodnevno, te da je jako važno prepoznati opasnosti i adekvatno odgovoriti na njih. Kao primjer navela je problem dezinformacija koje narušavaju ljudska prava i podrivaju demokratske procese širom svijeta. Kazala je da su tokom pandemije koronavirusa medicinski stručnjaci bili žrtve dezinformacija. Podsjeća i da tokom rata u Gazi vidimo dezinformacije na nivou kakav nikad ranije nije viđen.

Posebno je naglasila da se u slučaju zaštite ljudskih prava, ali i opće sigurnosti u digitalnom prostoru, pažnja mora posvetiti djeci, ali i drugim ranjivim grupama.

“Zaštita djece je nešto što je relevantno i za BiH, u slučaju osiguravanja da postoji sigurnost u online prostoru i da se zaustave seksualni predatori, ali i svi drugi koji iskorištavaju djecu i njihove video sadržaje”, poručila je MacDonald.

Ona je podsjetila i na Global Digital Compact, globalni okvir za upravljanje digitalnim tehnologijama i umjetnom inteligencijom, koji nudi rješenja za zaštitu ljudskih prava na nivou kakav ranije nije bio prisutan o svijetu.

Ekspertica za ljudska prava i nove tehnologije Dunja Mijatović kazala je da je internet postao fabrika koja ljude povezuje na način kakav ranije nije bio prisutan, ali je to stvorilo i nove potrebe za upravljanje takvim alatom.

Ona je naglasila da se zajednice širom svijeta danas suočavaju s unikatnim izazovima u digitalnom svijetu, te da samo zajednički napor svih građana, institucija i privatnog sektora može doprinijeti uređivanju ove oblasti.

Posebno je, dodaje, to važno u pogledu BiH koja nema regulativu, ali ni vlasti koje se kreću u smjeru regulisanja ovog važnog pitanja. Zbog toga je za nju ključna uloga medija, koji moraju biti uključeni u proces kao poveznica za sve grupe društva.

“U kontekstu upravljanja internetom, mediji imaju tri ključne uloge – da promoviraju odgovornost, medijsku pismenost, ali i pojašnjavanje lokalnih i globalnih perspektiva. Iako često nisu uključeni u proces razgovora o upravljanju, važno je da to bude promijenjeno u BiH, ali i globalno”, dodala je Mijatović.

Denis Džidić, izvršni direktor Balkanske istraživačke mreže u BiH (BIRN) i Darko Brkan, izvršni direktor organizacije “Zašto ne” naveli su da pitanja upravljanja internetom postaju sve bitnija, ali kako u BiH često u dijaloge o ovoj temi nije uključena cijela zajednica. To, dodaju, mora biti promijenjeno, kako bi se BiH uključila u globalne tokove i uredila oblasti informacionog prostora i digitalnih usluga.

Na prvom panelu IGF-a državni ministar prometa i komunikacija Edin Forto kazao je da u BiH ne postoji konsenzus kako upravljati internetom, ni u jednoj oblasti, te da je to prvi korak koji mora biti načinjen.

S aspekta sigurnosti, podsjetio je na cyber napad na Parlament BiH, kada su pukom srećom sačuvani podaci, te naglasio da nikakvi protokoli za cyber zaštitu ne postoje, zbog čega je cijelo društvo izloženo riziku.

“Nama se može desiti da nam jedan ozbiljan cyber napad zamrzne sve procese u društvu, a mi ne znamo kako na to odgovoriti”, naglasio je Forto.

Podsjetio je i na oživljavanje procesa uspostave tima za odgovor na računarske incidente CERT u bh. institucijama, ali i da je ovaj proces zaustavljen, te da takva sporost najbolje pokazuje izloženost rizicima.

Zbog toga, kao rješenja vidi usvajanje novog zakona o elektronskim komunikacijama, koji bi bio usaglašen s legislativom Evropske unije, ali i usvajanje rješenja o transparentnosti vlasništva medija koji moraju biti ključni partner u kreiranju zakonskih i strateških dokumenata za upravljanje internetom.

Anja Gengo, programska ekspertica iz UN-ovog IGF sekretarijata, naglasila je da je digitalna transformacija proces koji je već u toku i da je za upravljanje digitalnim tehnologijama potrebna jedna globalna, inkluzivna platforma. Za nju je razvoj kapaciteta jedan od načina kako se u svijetu može boriti s izazovima tehnološke revolucije, te da je umjetna inteligencija jedna od najvažnijih tema razgovora.

U kontekstu BiH govorila je o prilikama koje se nude s razvojem tehnologija, ali i izazovima s kojima bi se zemlje koje su u tranziciji, poput naše, mogle suočiti u procesu digitalizacije privatnih i javnih usluga.

“Administracija je u najvećem riziku i u tom smislu ovo je bio apel da učimo od država koje se već bave ovim stvarima”, kazala je Gengo, uz pojašnjenje da je Estonija lider u ovoj oblasti.

Govoreći iz perspektive pravosudnih institucija, Arben Murtezić iz Centra za edukaciju sudija i tužilaca u Federaciji BiH kazao je da je mnogo faktora, osim regulative i pravosuđa, koji utiču na upravljanje internetom, te da svima njima mora biti posvećeno dovoljno pažnje.

“Ovo je jedna oblast u kojoj procesi vrlo malo zavise od pravosuđa, a ne zavise čak ni od pravnog okvira, već najviše od opšte kulture u društvu”, dodao je Murtezić.

On smatra da se u procesu uspostavljanja okvira za upravljanje internetom mora posvetiti pažnja i suzbijanju kriminaliteta, s posebnim osvrtom na prikupljanje i korištenje digitalnih dokaza koji mogu pružiti mnoštvo mogućnosti, ali i čiji kredibilitet može bit upitan.

Informacijski stručnjak i asistent na Filozofskom fakultetu u Sarajevu Feđa Kulenović zaključio je ovaj panel, navodeći da je idealno rješenje zapravo razgovor učesnika u procesu upravljanja internetom iz različitih sektora i provođenje različitih legislativa među sektorima.

Za njega su informacijska etika i informacijske pismenosti jedan od ključeva razgovora o uređivanju digitalnog prostora, pri čemu je važno voditi računa o svim aspektima ove oblasti u kojima je potrebno jačati kapacitete. Zbog toga smatra da bi akademska zajednica ovom procesu mogla doprinijeti kao poveznica između vladinog i nevladinog sektora, kako bi određene prakse bile standardizirane, ali i kako bi pomagala u izgradnji infrastrukture i boljem razumijevanju svih pojmova ključnih za uspostavljanje adekvatnog procesa upravljanja internetom u BiH.