Sena Hamzabegović. Foto: Sud BiH
U sudski spis su uložena rješenja da je Seni Hamzabegović priznata penzija iz penzionog i porodičnog osiguranja počev od 1. septembra 2022. godine, te rješenja o razrezu poreza za 2021. i 2022. sa tabelarnim prikazima svih obaveza plaćanja poreza.
Punomoćnik Jasmin Alikadić je kazao da predlažu i dopunu vještačenjem kojim će se iskazati i tabelarno prikazati ukupan iznos novčanih primanja na osnovu radnog odnosa kod poslodavca koje bi Hamzabegović ostvarila od jula 2021. godine do dana kada je ostvarila pravo na starosnu penziju, te da se takav iznos ukupnih primanja prikaže nakon obračunatog poreza na dohodak ukoliko postoji obaveza plaćanja poreza na njega, kao i da prikaže takva primanja u bruto iznosu ukoliko postoji obaveza plaćanja poreza na dohodak.
Pomoćnik državnog pravobranioca Sead Zukanović rekao je da je tužba za naknadu materijalne štete u iznosu od 50.000 KM neosnovana u cijelosti jer je vidljivo, iz dokaza koje je Hamzabegović dostavila, da je njen poslodavac otkazao ugovor o radu pošto je dostavila “lažne” nalaze doktora sportske prakse.
Zukanović je istakao da Bosna i Hercegovina nije učestvovala u radnjama Hamzabegović, “koja je svog poslodavca htjela da obmani, dostavljajući lažne medicinske nalaze”, sve u cilju da opravda svoje odsustvo s posla.
“U ovoj pravnoj stvari mi možemo samo pretpostaviti šta bi poslodavac odlučio da je tužiteljica dostavila rješenje o određivanju pritvora zbog sumnje na počinjenje krivičnog djela, a pošto sud ne može zasnivati svoje odluke na pretpostavkama, već dostavljenim materijalnim dokazima, ne može se sa sigurnošću reći da bi poslodavac dao otkaz tužiteljici”, kazao je Zukanović.
Pravobranilaštvo se usprotivilo dopuni vještačenja jer smatra da je irelevantno s obzirom da Hamzabegović radni odnos nije prestao zbog radnji BiH, već zbog “radnji prevare”.
Punomoćnik Alikadić se očitovao na navode pravobranioca Zukanovića o “lažnim i radnjama prevare”.
“Ja se, kao punomoćnik, opravdano pitam da li gledamo uopće iste dokaze, iz razloga što je razlog vanrednog otkaza ugovora o radu odsustvo s posla od 22. maja 2021. godine, a to je datum lišenja slobode tužiteljice, zbog čega smo ovdje”, naveo je Alikadić.
Rekao je kako je Hamzabegović doprinijela nepovjerenju kod poslodavca, ali da nisu direktno proizveli i posljedicu otkaza.
“Navedenu posljedicu primarno je proizvelo nepojavljivanje tužiteljice na radnom mjestu, kao i neostvarivanje ličnog kontakta s poslodavcem”, kazao je punomoćnik.
Pravobranilaštvo je tokom svog očitovanja kazalo da je Hamzabegović pravosnažno dosuđen iznos od 19.300 KM za nematerijalnu štetu zbog neosnovanog lišenja slobode.
Hamzabegović je prošle godine oslobođena optužbi za finansiranje terorizma, a tužbu je podnijela zbog neosnovanog hapšenja i pritvora.
Na teret joj se stavljalo da je od 2013. do 2018. godine učestvovala u prikupljanju i pružanju finansijske pomoći za državljane BiH koji su boravili na stranim ratištima Sirije i Iraka, iako je znala da se navedene osobe bore na strani oružanih snaga takozvanog ISIL-a, uključujući “Jahbet al-Nusra”, “Al-Nusrah Front” i druge formacije koje su proglašene terorističkim organizacijama.
Naredno ročište zakazano je za 14. januar 2025. godine.
