Tužilaštvo i Sud BiH. Foto: BIRN BiH
Tri i po godine od kada su objavili da će ispitati okolnosti i uloge osoba sa snimka snajperisanja u Sarajevu tokom rata, koji su objavili mediji, iz Tužilaštva Bosne i Hercegovine kažu da je ovaj predmet još uvijek u radu, ali i da očekuju da bude prenesen drugom tužilaštvu.
Očekuje se procesna odluka Suda BiH o prosljeđivanju predmeta nadležnom entitetskom tužilaštvu, pojasnili su iz Tužilaštva BiH i dodali kako se to radi u skladu s Državnom strategijom za rad na predmetima ratnih zločina.
Francuski novinar je u maju 2021. godine objavio u ratu napravljen snimak na kome se vidi vojnik dok priča i puca na civile u Sarajevu.
Poslije objave snimaka, iz kompanije “Telemach” su saopćili da su na njima prepoznali jednog od svojih uposlenika, kojeg su suspendovali, a od Tužilaštva BiH i Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo zatražili su informaciju da li se protiv njega vodi istraga o ratnim zločinima.
Ubrzo su se iz Tužilaštva BiH oglasili u vezi s formiranjem predmeta “o snajperskom djelovanju s navedene lokacije na civilne žrtve na području naselja Alipašino Polje”. U odgovoru za Detektor iz Tužilaštva su potvrdili da ovo nije jedini slučaj snajperisanja koji istražuju.
“U Posebnom odjelu za ratne zločine u radu su predmeti koji se odnose na stradanje civila u Sarajevu od snajperskog djelovanja”, kažu iz Tužilaštva.
Revidirana strategija za rad na predmetima ratnih zločina usvojena je još 2020. godine. Njome je predviđeno da manje složeni predmeti budu prebačeni tužilaštvima u entitetima odnosno kantonima. Nadzorno tijelo za praćenje provođenja ove strategije formirano je tek 2023. godine.
Fikret Grabovica, predsjednik Udruženja roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva 1992–1995., kaže da je posljednjih 15 godina bio na razgovoru kod svih glavnih tužilaca Tužilaštva BiH i njihovih zamjenika kako bi se pokrenule tužbe za ubijanje djece Sarajeva.
“Nekad su bili odgovori da će to biti prioritet u narednoj godini”, kaže Fikret Grabovica.
Podsjeća da je Udruženje ranije podnijelo prijavu protiv Tomislava Šipčića, prvog komandanta Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske (SRK VRS), ali da je postupak obustavljen zbog njegove smrti.
“Sve je jasno ko su bili komandanti, ko je naređivao, ko je ispaljivao eventualno granate, znaju se mnogi i snajperisti”, dodaje Grabovica.
Istraživanje BIRN-a BiH ranije je pokazalo da, iako u haškoj bazi podataka postoje mnogobrojni izvještaji i naredbe, kao i ekspertize vojnih vještaka odakle je ispaljena određena granata, aviobomba ili s koje teritorije je djelovao snajper – koji su korišteni u predmetu Dragomira Miloševića, ali i Stanislava Galića i Radovana Karadžića – ovi dokazi nisu bili povod za njihovo procesuiranje po komandnoj ili individualnoj odgovornosti.
