Neophodna dorada novog zakona o VSTV-u

Transparency International u Bosni i Hercegovini je u saradnji sa Zajedničkim koordionacionim tijelom sudija i tužilaca BiH, uz podršku Evropske unije, organizovao raspravu o novom zakonu o VSTV-u s ciljem skretanja pažnje na proces izrade zakona, bez uključivanja svih aktera stručne zajednice i međunarodnih partnera.

Sudija Vrhovnog suda Federacije BiH Goran Nezirović je, analizirajući odredbe zakona o sastavu Vijeća i postupka izbora članova, kazao da je, između ostalog, važno težiti da bude neparan broj članova u VSTV-u zbog lakšeg preglasavanja u postupku donošenja odluka.

“Svi prijedlozi idu da bude neparan broj članova, uz to i po neparan broj sudija i tužilaca. Ministarstvo pravde uporno insistira na parnom broju, pa bismo voljeli čuti zbog čega jer je jasno Venecijanska komisija rekla da neparan broj omogućava lakši način donošenja odluka i da ćemo izbjeći da se odluka donosi na osnovu zlatnog glasa predsjednika”, kazao je on.

Milana Popadić, članica Tehničkog tima koji je radio na pripremi Nacrta zakona o VSTV-u, ne slaže se s preporukama da broj članova Vijeća treba biti neparan, objašnjavajući da bi to možda malo povećalo transparentnost, ali nema pretjerane koristi.

“Šta bismo mi dobili neparnim brojem? Zadovoljili preporuku Venecijanske komisije. Šta bismo dobili drugo u VSTV-u? Ništa”, kazala je ona.

Predstavnici stručne javnosti, kao i nevladine i civilne organizacije, nisu imale uvid u posljednju verziju zakona koja je u pripremi Radne grupe Ministarstva pravde, niti su mogle prisustvovati i učestvovati tokom izrade. Posljednje izmjene zakona su mogli vidjeli tek danas tokom izlaganja predstavnika Ministarstva.

Sekretar Ministarstva pravde BiH Željko Bogut kazao je da je proces rada transparentan i da će se nakon finalnih izmjena zakon objaviti za javne konsultacije i biti poslan Venecijanskoj komisiji na komentare.

“Nismo još ništa slali Venecijanskoj komisiji”, kazao je on na upit Transparency Internationala da li su upoznali Komisiju s trenutnim izmjenama.

On je rekao da je postupak izbora članova Vijeća “više nego transparentan”, te da je bolji nego u većini država Evrope, jer izvršna vlast bira “samo dva člana, što nije utjecaj rad Vijeća”.

Vršiteljica dužnosti predsjednice Suda BiH Minka Kreho kazala je da se Nacrtom zakona, u koji je imala uvid a što nije posljednja verzija, degradira Državni sud. Prema njenim riječima, sudije Suda BiH izjednačavaju se sa sudijama općinskih sudova.

“Nama i sada dolaze sudije sa općinskog suda koji nisu sudili obično ubistvo, a sada rade na organizovanom kriminalu i ratnim zločinima. To je nedopustivo”, kazala je ona.

Direktorica Transparency internationala u BiH Ivana Korajlić navela je važnost u osiguravanju mehanizma provjere podataka i obaveze svim organima za dostavljanje traženih podataka, bez ostavljanja te odluke njima na volju.

“Ovim nacrtom kroz podnošenje finansijskih izvještaja nije propisano šta će se desiti ako se on ne podnese. Ukoliko to ne postoji, onda cijeli mehanizam gubi svoj smisao”, rekla je Korajlić.

Ona je kazala da je neophodno propisati obavezu organima za dostavljenje traženih podataka VSTV-u BiH, ali i dopuniti zakon jasnom odredbom za javno objavljivanje registra imovinskih kartona, uz poštivanje ličnih podataka – što trenutnim nacrtom nije navedeno.

Iz Transparency Internationala su poručili da je neophodno doraditi zakon i ne žuriti s objavom, jer postoji puno nedorečenih odredbi koje mogu dovesti do zloupotreba u praksi. Korajlić je kazala da je svjesna da traženje dodatnih izmjena iziskuje više vremena, što neko može zloupotrijebiti, podsjećajući na rok koji je Ministarstvo imalo za izradu zakona – do decembra 2024. godine.

“Nije ključno više vremena, nego da imamo svrsishodan dijalog. Više vremena ne znači u praksi bolji rezultat”, kazala je Elmedina Ahmetaj Hrelja, savjetnica u Odjelu za vladavinu prava Delegacije Evropske unije u BiH, objašnjavajući da više vremena ne znači da će postići kvalitetniji tekst.

Zaključke stručne javnosti s okruglog stola će Transparency International dostaviti Radnoj grupi Ministarstva pravde, sa zahtjevom za izmjenu ili doradu zakona.