Nedjelja, 29 marta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.
Sud Bosne i Hercegovine. Foto: BIRN BiH

Amra Ličina, koja je na pripremnom ročištu mijenjala Barićevog punomoćnika Kadriju Kolića, kazala je da je među dokazima Sudu dostavila naredbu o obustavi istrage, rješenje i presudu Vrhovnog suda Federacije BiH, nalaze Federalne uprave policije, naloge za vještačenje, drugostepenu presudu Državnog suda i članke iz medija.

Ličina je izjavila da je dostavila i dodatne dokaze, među kojima su zahtjev za vraćanje privremeno oduzetih predmeta, prijedlog za vansudsku nagodbu, akt i odgovor Ministarstva pravde iz 2023. godine, kopiju liste posjeta za period koji je tužilac proveo u pritvoru, a sve radi, kako je rekla, utvrđivanja okolnosti potraživanja naknade štete.

Predloženo je i Barićevo saslušanje na okolnosti navoda iz tužbe te vještačenja.

“Zadatak bi bio da se u skladu sa svim dokazima utvrdi nastala nematerijalna šteta i to za svaki dan neosnovanog lišenja slobode tužitelja, kao i nematerijalna šteta zbog pretrpljenih duševnih bolova i povrede ugleda i časti za period od 23. aprila 2021. do 15. jula 2021., a za drugi dio tokom cijelog vremena lišenja slobode do danas”, izjavila je Ličina i navela da je Barić u pritvora bio 84 dana.

Pomoćnik državnog pravobranioca Sead Zukanović je izjavio da ostaje kod odgovora na tužbu i predložio je odgađanje pripremnog ročišta kako bi se tužena strana mogla izjasniti na nove predložene dokaze tužioca.

Josip Barić je sa još tri osobe pravomoćno oslobođen optužbe da je razgovor sa Alisom Ramić na razne načine predstavljao u službenim zabilješkama, kao i da je od nje propustio izuzeti džemper iako mu je to naredio postupajući tužilac.

Naredno ročište po Barićevoj tužbi je zakazano za 21. januar 2025. godine.

Najčitanije
Saznajte više
Mogu li nadležni u Prijedoru krivično odgovarati za pomaganje ratnih zločinaca?
Pomaganje osuđenih ratnih zločinaca, prema Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine, predstavlja krivično djelo, a Državno tužilaštvo bi, po službenoj dužnosti, trebalo reagovati na činjenicu da je Gradska uprava Prijedor odobrila isplatu pomoći osuđenima za zločine počinjene u selu Zecovi, smatraju sagovornici Detektora.
Pozivi za strožije kažnjavanje napada i govora mržnje u Mostaru
Iako je jasno da Mostar ima problem s nasilnim incidentima i govorom mržnje koji se često vežu za navijačke grupe, ponavljanje ovakvih incidenata bez brzog i adekvatnog odgovora pravosudnih institucija stvara dojam nekažnjivosti, i pored toga što su ova krivična djela lako dokaziva.
Preminuo optuženi za zločine u Žepču
Skoro 300 nedostupnih za ratne zločine
Mržnja s tribina u Širokom Brijegu posljedica nereagovanja institucija