Spomenik ubijenima u Grabovici. Foto: BIRN BiH
Josip Drežnjak, predsjednik Udruge hrvatskih stradalnika “Grabovica ‘93”, kaže kako se u proteklih 30 godina ništa nije promijenilo, te da još nisu pronađeni posmrtni ostaci žrtava, što najviše boli članove porodica.
“Prošle godine Institut za nestale osobe BiH je po dojavi, a po nalogu Tužilaštva, izvršio probno kopanje na lokalitetu Drežnice. Nisu ništa pronašli. Mi smo se nadali da će biti pronađeno makar nešto, ovako nam se samo produbljava bol. Nema nikakvog pomaka svih godina”, kaže za Detektor razočarani Drežnjak.
Podsjeća kako su 1994. godine u razmjeni Hrvatskog vijeća obrane i Armije BiH dobili 11 vreća posmrtnih ostataka ubijenih. Samo su dva tijela bila kompletna.
“Mi smo samo uz pomoć ICMP-a imali tu jednu razmjenu. Što su nam spremili tada 1994. godine u tim vrećama, ta priča je završila. Nijedna kost od tada, nijedan novi pronalazak. Volio bih da s Institutom napravimo zajednički pritisak na političare, da pomognemo da se ovi ljudi nađu. Ne mogu biti zadovoljan”, navodi Drežnjak.
Prema podacima Udruge hrvatskih stradalnika “Grabovica ‘93”, u ovom mjestu su 8. na 9. septembar 1993. ubijena 33 civila, dok je u haškoj presudi bivšem načelniku Štaba Vrhovne komande Armije BiH Seferu Haliloviću konstatovano da su pripadnici Armije BiH ubili mještane koji nisu aktivno učestvovali u neprijateljstvima. Halilovića je Tribunal u Haagu oslobodio optužbi uz obrazloženje da nije imao efektivnu kontrolu nad vojnicima u Grabovici.
Drežnjak pojašnjava kako su Tužilaštvu BiH dostavili materijalne dokaze, odnosno direktive, za koje kaže da nisu bile dostupne tokom suđenja Haliloviću, ali da nemaju povratnu informaciju iz pravosuđa.
Porodice žrtava iz Grabovice su ranije za Detektor rekle da godinama pokušavaju od institucija saznati šta se dešava s počiniocima zločina i istragom, ali da dobijaju samo informaciju da je “predmet živ֨”, iako su, kako kažu, odavno dostavili svu potrebnu dokumentaciju. Iz Državnog tužilaštva su tada za Detektor rekli da na ovome predmetu radi Kantonalno tužilaštvo Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK).
Sudovi u BiH su, zbog zločina protiv civilnog stanovništva u Grabovici, osudili petoricu pripadnika Armije BiH na zatvorske kazne. Enes Šakrak, bivši pripadnik Devete motorizovane brigade Armije BiH, pred Kantonalnim sudom u Sarajevu osuđen je na deset godina zatvora zbog ubistva Ljubice i Mladenke Zadro, dok je Mustafa Hota u istom sudu osuđen na devet godina zbog ubistva Pere i Dragice Marić, a obje presude su izrečene nakon sporazuma o priznanju krivnje.
Na po 13 godina zatvora su osuđeni Nihad Vlahovljak, Haris Rajkić i Sead Karagić pred Kantonalnim sudom u Mostaru zbog ubistva tri člana porodice Zadro – Ivana, Matije i Mladena – počinjenog 9. septembra 1993., a Vrhovni sud Federacije BiH je kasnije potvrdio ovu presudu.
