Komitet UN-a za diskriminaciju upozorava BiH na probleme povratnika i manjina

Komitet je na posljednja dva zasjedanja razmatrao situaciju u BiH, nakon čega je istaknuto 19 ključnih poglavlja u kojima bi vlasti u našoj državi hitno trebale reagirati i zaustaviti diskriminatorne politike koje postoje. Ova poglavlja posebno se odnose na manjinske zajednice, kao što su Romi, povratnici, migranti i izbjeglice, te tražitelji azila – svi prepoznati kao žrtve segregacije, govora mržnje i zločina inspiriranih mržnjom.

Kao najugroženija grupa istaknuti su članovi romske zajednice, za koje Komitet navodi da su žrtve konstantne diskriminacije i marginalizacije.

“Ključni problemi uključuju loše uslove života, limitiran pristup javnim službama i zapošljavanju, posebno za žene Romkinje, neadekvatnu zdravstvenu zaštitu, te niske stope upisa i pohađanja romske djece u škole”, navodi se u izvještaju, kao i preporuke za rješavanje njihovih egzistencijalnih pitanja.

Posebnu zabrinutost izazvalo je stanje povratnika za koje kažu da se susreću sa širokom diskriminacijom i segregacijom, što ometa njihov povratak u mjesta porijekla.

“Uprkos određenom napretku u pristupu adekvatnom smještaju, povratnici se i dalje bore s obrazovanjem, zapošljavanjem, zdravstvenom i socijalnom zaštitom, te se i dalje suočavaju sa govorom mržnje i fizičkim nasiljem”, zaključuju iz Komiteta.

Zbog ovakvog stanja, preporučili su državnim organima da hitno istraže sve slučajeve govora mržnje i nasilja nad povratnicima, kako bi se osiguralo da počinioci budu procesuirani i kažnjeni.

Detektor je u posljednjih godinu dana nekoliko puta izvještavao o slučajevima napada na povratnike, zbog čega je BiH pala na ispitu ljudskih prava i sloboda, prema izvještaju “People Power Under Attack 2023”. Početkom septembra prošle godine, Senad Sejfić, povratnik u Kamenicu kod Zvornika, napadnut je fizički dok je sjedio u svom automobilu ispred džamije.

Zbog duge istrage, nakon nekoliko novinarskih upita, Okružno Tužilaštvo iz Bijeljine navelo je da upite smatraju ugrožavanjem istrage i oštećenih, kao i da više neće odgovarati na njih, a nakon četiri mjeseca okvalificirali su ovaj napad kao nanošenje tjelesnih povreda nakon nesporazuma u saobraćaju.

Nakon ove odluke, napadnuti Sejfić je Detektoru rekao da gubi osjećaj sigurnosti i povjerenje u pravosuđe.

I u slučaju premlaćivanja Ajdina Jusića, maloljetnog povratnika iz Osmaka, jedan od četvorice policajaca koji se terete za ovaj slučaj, izbjegao je disciplinsku odgovornost odlaskom u penziju. Ostala trojica policajaca su suspendirana do okončanja krivičnog postupka, a bijeljinskom tužilaštvu trebalo je gotovo pola godine da podigne optužnicu protiv u ovom slučaju.

Uz teško stanje povratnika, diskriminatorne izborne odredbe i problemi u postizanju tranzicijske pravde dodatna su dva poglavlja izvještaja za koja je UN-ov Komitet istaknuo da vlasti u BiH moraju pronaći hitna rješenja.

Navedeno je kako veliki problem predstavlja činjenica da izborni zakoni na državnom nivou i dalje sprečavaju osobe koje nisu pripadnici konstitutivnih naroda da se kandidiraju za predsjedničke izbore, zbog čega su pozvali na hitno implementiranje međunarodnih presuda i izmjenu zakona. Također, zabilježene su i zloupotrebe statusa nacionalnih manjina tokom izbornog procesa u institucije i tijela u kojima je zagarantirano mjesto ovim skupinama.

U poglavlju o tranzicijskoj pravdi, navedeno je da zabrinjava ograničen napredak u ovom procesu i rasprostranjenost narativa podjela o ratu – što sprečava izgradnju mira i rješavanje pritužbi žrtava ratnih zločina. Posebno je ukazano na širenje govora mržnje koji je usmjeren protiv različitih ugroženih grupa u državi, gdje se najviše ističe negiranje genocida i ratnih zločina, što je kriminalizirano odlukom visokog predstavnika u BiH iz juna 2021. godine.

U ranijim analizama, Detektor je izvještavao kako je, od ove odluke, samo predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik više od 20 puta kontinuirano negirao genocid u Srebrenici, a da zbog toga protiv njega nije podignuta niti jedna optužnica.

Zbog ovakvog stanja, iz Komiteta su pozvali na hitno usklađivanje krivičnih zakona na svim nivoima, koji bi pomogli u kažnjavanju rasne diskriminacije, javnog negiranja genocida, ratnih i zločina protiv čovječnosti, kao i kriminaliziranju organizacija koje promoviraju ovakve narative.

Kao dodatni problemi izdvojeni su podijeljen obrazovni sistem i postojanje oko 50 slučajeva “dvije škole pod jednim krovom”, slučajevi trgovine ljudima, te rasne predrasude i stereotipi u javnom diskursu.

Zbog svega navedenog, preporučeno je jasnije izvještavanje o rješavanju ovih problema, kao i harmonizacija zakona i sistema vlasti na svim nivoima, te konsultacije s civilnim društvom.