Prostor bivšeg logora “Trnopolje” u Prijedoru. Foto: BIRN BiH
Centar za mlade “KVART” u saradnji s Fondacijom za izgradnju kulture sjećanja i Fondacijom “Friedrich Ebert” večeras organizuje događaj na području nekadašnjeg logora “Trnopolje” u blizini Prijedora, pod nazivom “Noć u Trnopolju”, čiji je cilj sjećanje na stradale u ovom logoru, ali i na sve civilne žrtve rata u Bosni i Hercegovini.
Aktivista Branko Ćulibrk kaže da je presudama međunarodnih sudova utvrđeno da je više hiljada ljudi prošlo kroz bivši logor “Trnopolje”.
“Postoji potreba u lokalnoj zajednici, koja te zločine negira, da se komemorira jedan ovakav događaj. Ono što godinama radimo jeste da kroz ovu komemoraciju pokušavamo razumjeti svakodnevnicu ljudi koju su preživjeli te zločine i koji danas žive u Prijedoru”, rekao je Ćulibrk u razgovoru za Detektor.
Komemoracija, koja je počela na inicijativu Ervina Blaževića iz Udruženja “Optimisti 2004” iz Kozarca, obilježava se četrnaestu godinu zaredom.
Organizatori pojašnjavaju da je cilj ovakvog događaja razumijevanje šta se desilo u Prijedoru i zbog čega, koje su uzročno-posljedične veze između događaja iz prošlosti i sadašnje društvene realnosti i na koji način se može na njih uticati.
Ćulibrk navodi da je najteže iskustvo s kojim se preživjele žrtve danas susreću negiranje ratnih zločina. Lokalna zajednica, prema njegovim riječima, ne želi odati počast žrtvama ni kroz memorijalni karakter.
“S druge strane, na prostoru logora ‘Trnopolje’ postoji spomen-obilježje vojnicima Vojske Republike Srpske (VRS), kao i memorijalna soba borcima VRS-a”, kaže Ćulibrk i dodaje da u “Trnopolju” ne postoji memorijalna soba koja bi bila posvećena žrtvama.
Ćulibrk podsjeća da je logor formiran odlukom Kriznog štaba Prijedor s namjerom da se u njega smjesti civilno stanovništvo s područja Kozarca, a kasnije su dovođeni civili uglavnom bošnjačke i hrvatske nacionalnosti i iz drugih prijedorskih naselja.
Logor se sastojao od jednospratne zgrade bivše škole i zgrade Mjesne zajednice Trnopolje, poznatije pod nazivom “dom”, gdje su zarobljenici bili izloženi fizičkom maltretiranju. Ćulibrk kaže da je u logoru silovano više žena i djevojaka, a broj ubijenih nije utvrđen.
Za zločine počinjene u Prijedoru, Haški tribunal je osudio 17 osoba na 276 godina zatvora, dok je Sud BiH osudio 23 osobe na više od 380 godina zatvora.
U Detektorovoj bazi Sudski utvrđenih činjenica se navodi da su Sudska vijeća u Hagu konstatovala da je logor “Trnopolje” funkcionisao najmanje od kraja maja do kraja septembra 1992., premda su neki logoraši u njemu ostali i duže, da je veći broj zatočenika umro od posljedica batinanja nakon što su ih stražari premlatili, kao i da su neki od njih izvedeni iz logora i ubijeni. Presudama je utvrđeno je da je u logoru “Trnopolje” bilo silovanja, kao i da su maloljetne djevojke izvođene i silovane u kamionu na putu za Kozarac.
