Osim detalja o prijavi, CIK se odlučio javno objaviti i identitete prijavitelja.

Takvo postupanje najviše izborne institucije za Damjana Ožegovića iz Transparency Internationala u BiH sporno je iz više razloga.

“Prvenstveno jer građani, nesvjesni svih okolnosti, mogu trpjeti odmazdu, diskriminaciju ili druge štetne radnje“, smatra Ožegović.

CIK je objavio listu prigovora na preuranjenu kampanju s više od 200 prijava. Polovinu su podnijele političke stranke, a ostale su podnosili građani. CIK je odlučio objaviti identitete svih prijavitelja, osim onih šest koji su izričito tražili anonimnost.

Jedan od prijavitelja sa spiska je Detektoru rekao da je već tražio da se njegovi podaci uklone sa stranice CIK-a, dok nekoliko drugih nisu željeli javno govoriti o objavi njihovih podataka.

Uz podatke o imenu i prezimenu te opštini gdje se nepravilnost desila, nije teško – uz pomoć društvenih mreža – doći do osoba koje su prijavile nepravilnosti.

CIK se ne trudi dovoljno zaštititi identitete prijavitelja, smatra Hasan Kamenjaković iz organizacije “Pod lupom”.

“Uloga građana je neprocjenjiva jer su građani ti koji najbolje znaju šta se dešava u njihovim lokalnim sredinama i imaju određenu moć u svojim rukama”, objašnjava on.

Koalicija za slobodne i poštene izbore “Pod lupom“, osim posmatračke uloge u izbornom danu, svakodnevno prati predizborni proces i prijavljuje nepravilnosti koje uvide sami ili im građani prijave. Kamenjaković kaže da je CIK i ranije imao sličan problem.

“Dešavalo se i u prethodnom izbornom ciklusu da CIK uz anonimnu prijavu izborne nepravilnosti navede ime i prezime prijavitelja. Sada se to također ponavlja jer, po posljednjim izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, CIK mora javno objaviti registar prigovora i žalbi“, objašnjava Kamenjaković.

U izmjenama Zakona predviđeno je da CIK blagovremeno objavljuje informacije o podnesenim prigovorima, žalbama i svojim odlukama, ali i vodi poseban registar ovih prijava.

Način na koji će to raditi, visoki predstavnik ostavio je CIK-u.

Članovi Komisije koje je kontaktirao Detektor nisu željeli govoriti o načinu na koji objavljuju podatke građana.

Odgovarajući na pismeni upit Detektora, iz CIK-a su objasnili da je odredbama Izbornog zakona propisano da se prigovor dostavlja svim stranama navedenim u prigovoru, a to podrazumijeva i sve što je navedeno u prijavi, kao što su identitet ili kontakt-podaci.

“Osim ukoliko prijavitelj insistira da njegova prijava bude anonimna, u tom slučaju se podaci koji se tiču identiteta i e-mail adrese na neki način zaštite“, naveli su u odgovoru.

Ovakva odredba bi mogla odvratiti građane od želje da prijavljuju i ukazuju na izborne nepravilnosti zbog straha da mogu biti izloženi posljedicama, smatraju sagovornici koji imaju iskustvo praćenja izbora.

“Objavljivanje podataka prijavioca prijavljenim političkim subjektima – i ne samo prijavljenim već cjelokupnoj javnosti, jer se ti podaci javno čitaju na sjednicama koje se uživo prenose –  sporno je iz više razloga, a prvenstveno jer građani, nesvjesni svih okolnosti, mogu trpjeti odmazdu, diskriminaciju ili druge štetne radnje“, smatra Ožegović.

Prema izmjenama Izbornog zakona BiH iz marta ove godine, preuranjenom kampanjom se smatra svaka radnja iz kampanje u periodu od raspisivanja izbora do perioda zvaničnog početka izborne kampanje, odnosno od maja do septembra – kada zvanično počinje kampanja. Do tada je strankama, kandidatima i njihovim pristalicama zabranjeno upoznavanje birača i javnosti s programom i kandidatima političkih subjekata za predstojeće izbore.

Ako kandidat ili simpatizeri stranke promovišu kandidate ili program stranke za izbore u ovom periodu, mogu biti kažnjeni do 30.000 maraka.

CIK je u prethodnom periodu donio odluku za više od 20 slučajeva u kojima je izrekao kazne, ali su najčešće one najniže – od 3.000 maraka. Samo je po jedna kazna od četiri, pet i šest hiljada maraka.

CIK do danas nije izrekao najvišu kaznu za preuranjenu kampanju.

Koalicija “Pod lupom“ svake godine poziva i ohrabruje građane da prijave sve izborne nepravilnosti koje uoče, pa i preuranjenu kampanju ove godine, ali rade i na tome da svaki građanin bude posmatrač izbornog procesa zbog jačanja integriteta izbora.

Kamenjaković kaže da je Koalicija do sada dobila blizu 2.000 prijava građana koje su uočili na prethodnim ciklusima i da je njihov rad jako važan za fer i poštene izbore.

“Zahvaljujući anonimnim prijavama građana prema Koaliciji ‘Pod lupom’, na osnovu onih gdje je bilo elemenata kršenja izbornih pravila, politički subjekti su se suočili sa sankcijama“, kaže on.

Podsjeća da mehanizam anonimnosti mora biti zakonom osiguran i provodiv u praksi, kako građane ne bi odvratio od njihove uloge u promatranju i prijavljivanju nepravilnosti.

“Ukoliko se uspostavi funkcionalan mehanizam anonimnih prijava, to može ohrabriti građane da prijavljuju izborne nepravilnosti bez straha, čime će se broj prijava povećati, i osigurati slobodniji i pošteniji izbori“, dodaje Kamenjaković.

Prema iskustvima Transparencyja, jedne od najaktivnijih organizacija koje prate izborni proces i koja aktivno analizira i prijavljuje izborne nepravilnosti te ima iskustvo s problemom zaštite anonimnosti građana kroz prijave, građani još uvijek ne vjeruju dovoljno mehanizmima CIK-a.

“Transparency International jeste imao dosta susreta s ovom praksom i to na način da su se građani, koji znaju da će njihovi podaci biti javno objavljeni ili se toga pribojavaju, obraćali našoj organizaciji s molbom da proslijedimo njihovu prijavu Centralnoj izbornoj komisiji“, kaže Ožegović.

On dodaje da je prijava putem organizacija poput Transparencyja jedan od načina lakšeg prijavljivanja građanima jer im garantuje sigurnost, ali ona nikada neće biti bolja od direktnog prijavljivanja CIK-u.

“Direktno prijavljivanje CIK-u bi trebalo biti prioritet i na taj način da se pojednostavi i ubrza – radi i institucija i građana – ali, nažalost, stanje stvari očigledno nije takvo“, kazao je Ožegović.

Dodaje da je uloga građana u procesu ukazivanja na nepravilnosti nezamjenjiva i važno je štititi njihova prava. Praksa otkrivanja njihovog identiteta u slučajevima gdje to ne žele, ili nisu znali da će biti otkriven, može ih udaljiti od te uloge.

“Mislim da nije ni potrebno govoriti o važnosti građanskog angažmana i prijavljivanja, jer građani pojedinci su ti koji na terenu primjećuju svakodnevne nepravilnosti, a resurs u smislu brojnosti je neprocjenjiv, i upravo zato građane treba ohrabriti i zaštititi kod prijavljivanja“, naglašava Ožegović.