Četvrtak, 11 decembra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Dragoljub Kunarac u sudnici Haškog tribunala 9. marta 1998. Foto: EPA PHOTO ANP-POOL/Jasper Juinen

Predsjednica Mehanizma sutkinja Graciela Gatti Santana u svojoj odluci je navela kako ne smatra da su ispunjeni uslovi za prijevremeno puštanje na slobodu.

“Iako je Kunarac stekao pravo na razmatranje za prijevremeno puštanje na slobodu, i dalje postoje značajni faktori koji se snažno protive njegovom prijevremenom puštanju na slobodu, uključujući veliku težinu njegovih zločina i njegov neuspjeh da pokaže dovoljno znakova rehabilitacije”, stoji u odluci.

Kunarac je, prema odluci, naveo kako bi se trebao usvojiti njegov zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu s obzirom da mučenja, silovanje i porobljavanje nose manju težinu od ubistava i ubijanja, kao i da se udovoljilo zahtjevima onih osuđenika koji su u sličnom položaju kao on.

Također je naveo i da su okolnosti poput promjena u ličnom životu i u BiH pokazatelji njegovih izgleda da se uspješno reintegriše u društvo. Kunarac navodi da bi, ukoliko mu se udovolji zahtjevu, boravio u Foči.

On je još u novembru 2016. godine bio izdržao dvije trećine zatvorske kazne, ali su njegovi zahtjevi za prijevremeno puštanje na slobodu bili odbijeni, o čemu je pisao Detektor.

U svojoj odluci sutkinja Gatti Santana navodi da iako se čini da Kunarac ima dovoljno sredstava za izdržavanje, ukoliko bi bio pušten na prijevremenu slobodu jer je održavao veze sa svojom porodicom, ona u brojnim informacijama koje su joj dostavljene zbog razmatranja zahtjeva nije našla ništa drugo što bi sugerisalo da će se lako reintegrisati u društvo.

“Posebno me brine potpuno odsustvo kritičkog razmišljanja ili istinskog žaljenja zbog svoje uloge u zločinima za koje je osuđen, njegovog propusta da prihvatiti vlastitu odgovornost i činjenicu da je i dalje ispoljava nesrazmjerno agresivane odgovore na jednostavne svakodnevne stvari”, navela je Gatti Santana i zaključila da Kunarac nije pokazao da je dovoljno rehabilitovan kako bi bio prijevremeno pušten na slobodu.

Kunarac zvani “Žaga” i “Dragan” od 12. decembra 2002. godine se nalazi u Njemačkoj na izdržavanju zatvorske kazne po presudi Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), a Tužilaštvo BiH ga po tri tačke optužnice iz 2019. godine tereti za zločine protiv čovječnosti počinjene na području Foče.

Kunarac je 1998. uhapšen i prebačen u Haag, gdje je osuđen na 28 godina zatvora za više silovanja u Foči, te za porobljavanje dvije žene, koje je potpuno lišio kontrole nad njihovim životima i prema njima postupao kao prema svom vlasništvu.

Haški tribunal je u presudi Kunarcu, Radomiru Kovaču i Zoranu Vukoviću 2001. godine prvi put utvrdio da silovanje predstavlja zločin protiv čovječnosti.

Najčitanije
Saznajte više
Počelo suđenje za prijetnje napadom na džamiju u Konjicu
Čitanjem optužnice i uvodnim riječima Tužilaštva Bosne i Hercegvoini počelo je suđenje Armelu Zalihiću, optuženom za prijetnje terorističkim činom u Konjicu.
Odgovornost za hiljadu neriješenih predmeta na domaćem pravosuđu
Predsjednica Mehanizma za krivične sudove (MMKS) Graciela Gatti Santana kazala je u obraćanju Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) da Mehanizam dalje nosi ključne odgovornosti u očuvanju pravde, zaštiti svjedoka i nadzoru nad izvršenjem kazni, dok je glavni tužilac Serge Brammertz upozorio da odgovornost za nastavak procesuiranja ratnih zločina sada u potpunosti prelazi na domaće pravosuđe, koje se suočava s više od hiljadu neriješenih predmeta.
Predložene mjere zabrane članovima udruženja “Panter”