Utorak, 1 jula 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Đorđe Ristanić Foto: BIRN BiH

Ristanićev punomoćnik Kenan Hadžimuhović je kazao da je tužba podnesena zbog izrečenih mjera zabrane u krivičnom postupku čiji je ishod bio oslobađajuća presuda.

Među dokazima koje namjerava provesti su presude Suda BiH, optužnica i vještačenje neuropsihijatra kojem će zadatak biti da otkrije koliko su određene mjere zabrane uticale na opće životne aktivnosti Ristanića, te izazvale duševni bol zbog povreda ugleda i časti, i eventualni pretrpjeli strah.

Među dokazima koji su predloženi na pripremnom ročištu je i saslušanje Ristanića.

“Saslušanje će biti na okolnosti vođenja krivičnog postupka, izrečenih mjera zabrane, njihovo trajanje, zatim na koji način su se izrečene mjere zabrane odrazile na tužitelja lično i na njegov privatni život, kao i okolnosti koje ukazuju na ugled tužitelja u lokalnoj zajednici, to jeste poslove koje je obavljao i funkcije koje je obnašao”, rekao je Hadžimuhović.

Punomoćnik je dodao da se Ristanić obraćao i Ministarstvu pravde BiH s prijedlogom o zaključenju sporazuma o visini naknade – što je odbijeno.

Pomoćnik državnog pravobranioca Andrej Herceg je kazao da tužena ostaje pri odgovoru na tužbu.

“Pravo na naknadu štete ima samo onaj kome su mjere ograničenja nezakonito određene, što se prethodno mora utvrditi”, objasnio je Herceg i predložio da medicinsko vještačenje obavi vještak kojeg imenuje Sud BiH.

Ristanić je pravomoćno oslobođen optužbe za zločin protiv čovječnosti od aprila do decembra 1992. u okviru širokog i sistematičnog napada usmjerenog na stanovništvo bošnjačke i hrvatske nacionalnosti na području Brčkog.

Naredno ročište zakazano je za 12. novembar.

Najčitanije
Saznajte više
Domaće institucije trebaju preuzeti veću odgovornost u procesu pronalaska nestalih
Traganje za nestalim osobama je investicija u budućnost, a Bosna i Hercegovina treba osnažiti svoje kapacitete i osamostaliti se na putu ka pronalasku onih za kojima se više od tri decenije nakon ratnih sukoba traga, rečeno je tokom panel-diskusije o potrazi za nestalim.
Dijeljenje provjerenih činjenica o genocidu kao očuvanje sjećanja na Srebrenicu
Memorijalni centar Srebrenica je, povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida, objavio publikaciju “Naša priča, naše obećanje“ u kojoj su navedene informacije o historijskom kontekstu pada Srebrenice i genocidu počinjenom u zoni koju su Ujedinjene nacije proglasile sigurnom.