Petak, 28 augusta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Đorđe Ristanić Foto: BIRN BiH

Ristanićev punomoćnik Kenan Hadžimuhović je kazao da je tužba podnesena zbog izrečenih mjera zabrane u krivičnom postupku čiji je ishod bio oslobađajuća presuda.

Među dokazima koje namjerava provesti su presude Suda BiH, optužnica i vještačenje neuropsihijatra kojem će zadatak biti da otkrije koliko su određene mjere zabrane uticale na opće životne aktivnosti Ristanića, te izazvale duševni bol zbog povreda ugleda i časti, i eventualni pretrpjeli strah.

Među dokazima koji su predloženi na pripremnom ročištu je i saslušanje Ristanića.

“Saslušanje će biti na okolnosti vođenja krivičnog postupka, izrečenih mjera zabrane, njihovo trajanje, zatim na koji način su se izrečene mjere zabrane odrazile na tužitelja lično i na njegov privatni život, kao i okolnosti koje ukazuju na ugled tužitelja u lokalnoj zajednici, to jeste poslove koje je obavljao i funkcije koje je obnašao”, rekao je Hadžimuhović.

Punomoćnik je dodao da se Ristanić obraćao i Ministarstvu pravde BiH s prijedlogom o zaključenju sporazuma o visini naknade – što je odbijeno.

Pomoćnik državnog pravobranioca Andrej Herceg je kazao da tužena ostaje pri odgovoru na tužbu.

“Pravo na naknadu štete ima samo onaj kome su mjere ograničenja nezakonito određene, što se prethodno mora utvrditi”, objasnio je Herceg i predložio da medicinsko vještačenje obavi vještak kojeg imenuje Sud BiH.

Ristanić je pravomoćno oslobođen optužbe za zločin protiv čovječnosti od aprila do decembra 1992. u okviru širokog i sistematičnog napada usmjerenog na stanovništvo bošnjačke i hrvatske nacionalnosti na području Brčkog.

Naredno ročište zakazano je za 12. novembar.

Najčitanije
Saznajte više
Ko su haški osuđenici i optuženi za zločine u BiH i regionu koji su preminuli
Više od 30 osoba koje su osuđene i optužene za ratne zločine pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i Međunarodnim mehanizmom za krivične sudove (MMKS) za ratne zločine počinjene u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Kosovu a protiv kojih su formirani predmeti preminulo je tokom i nakon izdržavanja kazne, dok su neke umrle prije početka samog sudskog postupka. Ratko Mladić preminuo je pet godina nakon konačne presude.
Predstavljanje Analize o primjeni opcinskih i kantonalnih pripisa o javnom redu i miru sa negativnim posljedicama na slobodu izrazavanja Foto: BH Novinari
Lokalni zakoni sve više ograničavaju slobodu izražavanja na internetu
Analiza Udruženja BH Novinara pokazuje da su najmanje četiri godine 203 građanina prekršajno kažnjeni zbog objava na društvenim mrežama i internet portalima u nekoliko kantona u Federaciji BiH.
Vojni put i smrt ratnog zločinca Ratka Mladića