Protesti u Tbilisiju. Foto: Detektor
Nakon što su sredinom maja, uprkos višesedmičnim protestima hiljada građana na ulicama Tbilisija, gruzijske vlasti usvojile takozvani Zakon o stranim agentima, iz Evropskog vijeća je nakon posljednje sjednice stiglo upozorenje da su takve akcije vlasti “nazadovanje u procesu pristupanja Uniji”.
“Izražavamo ozbiljnu zabrinutost u vezi s nedavnim dešavanjima u Gruziji, posebno zbog usvajanja Zakona o transparentnosti stranog utjecaja. To predstavlja nazadovanje u koracima navedenim u preporuci Komisije za status kandidata”, navodi se u saopćenju Evropskog vijeća čiji su članovi pozvali gruzijske vlasti da razjasne svoje namjere, a građanima poručili da ih podržavaju u željama da njihova zemlja ostane na putu ka evropskoj budućnosti.
Mamuka Andguladze, predsjedavajući Koalicije za medijsko zagovaranje u Gruziji, smatra da se njegova zemlja mogla naći u društvu Ukrajine i Moldavije koje su prije nekoliko dana započele proces pregovora, ali im je zakon – inspirisan ruskim rješenjima – otežao poziciju.
“Poruka je bila i ostaje sasvim jasna – ruski zakon je protiv izbora gruzijskog naroda, kao i vrijednosti i standarda EU. Vladajuća stranka pravi historijsku grešku, pokušavajući da svojim građanima uskrati historijski izbor”, dodaje Andguladze.
Sličan zakon vlasti u Republici Srpskoj nedavno su povukle iz parlamentarne procedure, uz pojašnjenje da ga žele uskladiti s evropskom legislativom.
Detektor je ranije analizirao kako zakon – kakav je usvojen u Gruziji – stiže i u BiH, da je riječ o ruskom rješenju kakvo režim Vladimira Putina godinama koristi za obračun s protivnicima, te kako on može ugroziti cjelokupno društvo. S druge strane, vlasti u RS-u su svoje nastojanje da usvoje ovaj zakon obrazlagale različitim tvrdnjama – da nije riječ o ruskom nego o američkom zakonu, te da je on u skladu s demokratskim vrijednostima.
Predstavnici nevladinog sektora u našoj zemlju upozoravaju da zbog ovog zakona, ali i brojnih drugih problema, slična sudbina, kao u Gruziji, očekuje i BiH.
“Ja vjerujem da će se taj zakon ponovno koristiti kao jedan alat za ucjenu, koji može usporiti ili čak zaustaviti u potpunosti europski put BiH. Vidjeli smo reakciju EU na skoro istovjetan zakon u samoj Gruziji, čime je ova zemlja zaustavljena na putu ka EU”, smatra Alen Gudalo, koordinator Inicijative za monitoring evropskih integracija BiH.
Dodaje i da posljednji izvještaj Evropske komisije pokazuje da su predstavnici EU primijetili ovakve aktivnosti i u našoj zemlji i da su brojne reakcije ambasada evropskih zemalja pokazale koliko je ovo rješenje opasno za BiH.
“Mi, bez obzira na ambicije EU i momentum koji se sad događa, ne možemo i ne smijemo zaboraviti činjenicu da taj zakon magično i dalje postoji kao sredstvo koje se može apsolutno koristiti da zaustavi put BiH ka EU”.
Srđan Traljić iz Transparency Internationala u BiH navodi da je ova organizacija i ranije upozoravala kako ovaj zakon donosi posljedice, ne samo po nevladine organizacije i medije, nego i po cijelo bh. društvo.
“Nisu samo na udaru bili mediji i taj neki civilni sektor, nego je problem puno širi, opasan i po evropski put BiH jer se BiH obavezala i kroz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, ali i druge sporazume, da će poštovati i unaprijediti ljudska prava i slobode. Naš utisak je da se krećemo u pogrešnom pravcu i da razni zakoni koji su doneseni ili najavljeni u RS-u predstavljaju veliku opasnost po taj evropski put”, navodi Traljić.
On je podsjetio i na odluku vlasti RS-a da ponovno kriminalizuju klevetu u ovom entitetu što, uz predloženi zakon o stranim agentima, predstavlja ozbiljno narušavanje osnovnih ljudskih prava i sloboda. Naveo je i da smatra besmislenim obrazloženje vlasti da su zakon povukli jer ga žele uskladiti s evropskim vrijednostima i da će on biti vraćen u parlamentarnu proceduru.
“Mi vjerujemo da se od tog zakona u suštini nije odustalo i da će on uvijek biti tu nad glavom i stajati tu negdje kao prijetnja nevladinim organizacijama, medijima i svima koji ukazuju na bilo kakav problem da će jednostavno biti pod nekom vrstom pritiska”, mišljenja je Traljić.
Gudalo dodaje kako takvo stanje naglašava potrebu da nevladine organizacije nastave upozoravati na opasnosti koje ovaj zakon nosi i da civilni sektor aktivnije radi na pojašnjavanju njegovih stvarnih posljedica.
“Ono što je najvažnije je da se nastavi razgovarati o ovom zakonu, kako on ponovno ne bi došao u proceduru jer, ako ponovno dođe na glasanje, mislim da ćemo imati isti problem o kojem smo razgovarali mjesecima”, zaključuje Gudalo.
