Ustavni sud Bosne i Hercegovine. Foto: BIRN BiH.
Kako se navodi u apelaciji, koju je Detektoru ustupio advokat Damir Alagić, 24. aprila ove godine putem prijemne kancelarije Suda BiH branilac je dostavio dokaze da je žalba na prvostepenu presudu izjavljena i poslana u roku.
“Svojim postupkom Apelaciono vijeće Suda Bosne i Hercegovine apelantu osporavaju pravo na pravično suđenje i djelotvoran pravni lijek jer do dana podnošenja apelacije nije odlučeno o njegovoj žalbi”, navodi se u Babićevoj apelaciji.
Zajedno s Babićem, zbog zločina počinjenih na području Sanskog Mosta osuđeni su Ranko Balaban, Ratko Goronja, Nikola Reljić, Mirko Odžić, Ranko i Dragan Baltić na po 18 godina, Rajko Karlica i Milenko Brčin na po 15 godina, dok je Miroslav Kapetanović osuđen na devet godina zatvora. U presudi se navodi da su oni 22. juna 1992. krenuli u sela Ekiće i Aliće, natjerali civilno bošnjačko stanovništvo da izađe iz kuća, muškarce su tukli, dok su žene i djeca to posmatrali, nakon čega su na muslimanskom groblju ubijena 24 muškarca.
S obzirom da se nije pojavio na izricanju prvostepene presude, kada mu je određen pritvor, niti je pronađen na adresi, za Karlicom je kasnije raspisana međunarodna potjernica.
U drugostepenoj presudi, u koju je Detektor imao uvid, navedeno je da Odbrana Milenka Babića, a niti optuženi lično, nisu izjavili žalbu na prvostepenu presudu, te se konstatuje da presuda u odnosu na njega ostaje neizmijenjena.
Tokom iznošenja žalbi na prvostepenu presudu, advokat Alagić u sudnici je rekao kako je siguran da je dostavio pisanu žalbu, ali da ne zna zašto nije dostavljena Vijeću. Nakon petominutne pauze, Vijeće je saopćilo da nisu pronašli dokaz o dostavljanju žalbe, te je odbijen zahtjev Alagića da je obrazloži i dat mu je rok do petka da dostavi dokaze o podnošenju žalbe.
Prema apelaciji, Babić smatra da mu je pravo na pravično suđenje povrijeđeno zbog načina odlučivanja o njegovoj izjavljenoj žalbi, što je za posljedicu imalo da žalba koju je podnio protiv presude nije niti razmatrana.
U apelaciji je navedeno da je pogrešan stav i zaključak Apelacionog vijeća Suda u kojem je navedeno da Babić niti njegov branilac nisu izjavili žalbu na prvostepenu presudu.
“Apelant osporava netačan zaključak Apelacionog vijeća da isti nije izjavio žalbu i dokazuje da 4. januara 2024. izjavljenu žalbu upućuje putem JP BH Pošte, a koju Apelaciono vijeće nije razmatralo, zbog čega je onemogućen i da koristi pravne lijekove na način i u rokovima propisanim zakonom”, navodi se.
Babić u apelaciji moli Ustavni sud BiH da donese zaključak da je u konkretnom slučaju došlo do povrede prava na djelotvoran pravni lijek kada je redovni sud prilikom odlučivanja o tome da li je apelant izjavio žalbu i da istu proslijedi Apelacionom vijeću na odlučivanje, propustio da isto učini.
O Babićevoj apelaciji Ustavni sud BiH bi trebao odlučivati na jednoj od narednih sjednica.
