VSTV novim Smjernicama želi punu anonimizaciju počinilaca u optužnicama i presudama

Informacije o predmetima u toku, kao i odluke, za sada nisu ujednačeno objavljene na službenim stranicama pravosudnih institucija, pa tako i anonimizirani dokumenti, rečeno je tokom sastanka o primjeni Uputstva za anonimizaciju i Smjernica za objavljivanje sudskih i tužilačkih odluka, akata i informacija o predmetima.

Objavom Smjernica, Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) ima za cilj ujednačiti tu praksu, ali je, prema mišljenju učesnika sastanka u organizacji Misije OSCE-a u Sarajevu, neophodno prevazići izazove i nedovoljno definisane oblasti.

Predstavnici Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini naveli su kako se Uputstva za anonimizaciju i Smjernice iz marta 2024. zasnivaju na punoj anonimizaciji podataka o identitetu počinioca.

Novi član Uputstva navodi da će o objavi podataka o počiniocu odlučivati institucija, ako ocijeni da je to u javnom interesu, što, prema mišljenju velikog broja učesnika radno-konsultativnog sastanka s predstavnicima pravosuđa, može dovesti do smanjenja dostupnosti informacija i u predmetima ratnih zločina.

Uz to, u prijašnjim Smjernicama, kojima se vodio i Sud BiH, kao i Kantonalni sud u Bihaću, čija je transparentnost ocijenjena kao pozitivna u analizi koju je proveo OSCE, predmeti od javnog interesa su uključivali i ratne zločine. Novim članom, javni interes nije definisan, što ostavlja diskreciono pravo rukovodiocima institucija da o njemu odlučuju.

Za sutkinju Suda BiH Željku Marenić važno je da javnost bude pravovremeno i razumljivo obaviještena o odlukama, a predmete ratnih zločina institucija iz koje dolazi smatra od javnog interesa, kao i predmete terorizma, organiziranog kriminala, korupcije te porezne utaje.

“Vrlo rijetko smo koristili potpunu anonimizaciju”, rekla je Marenić.

Predsjednica Kantonalnog suda u Bihaću Fata Nadarević kaže kako institucija na čijem je čelu objavljuje sa imenom optuženog sve sudske odluke bila osoba osuđena ili oslobođena, te najavljuje da će tako nastaviti iako je upoznata s novim Smjernicama i Uputstvom.

“Cilj nam je da građani shvate da se ne isplati počiniti krivično djelo, posebno ratni zločin… Da nikada nikome ne padne na pamet”, rekla je Nadarević pojašnjavajući da je jedan od razloga zašto objavljuju odluke i prevencija.

Osvrćući se na ostavljenu mogućnost rukovodiocima institucija da odlučuju da li će objaviti odluke, navela je da ne smatra da je raspoloženju pojedinaca trebala biti ostavljena ovakva mogućnost.

Boris Grubešić, glasnogovornik Tužilaštva BiH, kazao je kako su 2021. počeli s objavama optužnica za ratne zločine, ali i širenje mržnje i netrpeljivosti, jer su uvidjeli da postoji veliki javni interes.

“Vizuelna transparentnost je važna za javnost, da vide pravdu na djelu”, rekao je.

Tužilaštvo BiH je počelo objavljivati optužnice nakon peticije Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) za veću transparentnost pravosuđa.

Predstavnica BIRN-a BiH podsjetila je, osim na ovu, i na kampanju koju je organizacija iz koje dolazi vodila od 2012. godine, tražeći da odluke budu dostupne i neanonimizirane. Kazala je kako i danas veliki broj žrtava očekuje informacije od medija, koji su ponekad zbog prevelike anonimizacije dokumenata u nemogućnosti da objave vijest ili onemogućeni da profesionalno prate predmete. Također je navela, kao i neki drugi učesnici sastanka, da ne vidi svrhu sakrivanja imena optuženog ako su ročišta javna, te upitala zašto su i dalje odluke disciplinskih komisija anonimne, te koja je poenta javne opomene bez imena nosilaca pravosudnih institucija.

U odgovoru ispred VSTV-a je rečeno da se za sada komisija koja je sačinila nove Smjernice i dokumente nije bavila disciplinskim odlukama.

Ljiljana Filipović, sutkinja Vrhovnog suda Federacije BiH, smatra da bi, objavom imena optuženih ili osuđenih osoba, sudija mogao biti pozvan na odgovornost zbog objave ličnih podataka i prava na privatnost.

“Ako objavljujemo podatke koji ulaze u kaznenu evidenciju, moramo znati da ti podaci nisu javni”, rekla je, kao i da smatra da se prvo moraju desiti zakonske izmjene.

Da se javnost treba ispoštovati u onolikoj mjeri u kojoj je to zakon propisao smatra i sutkinja Vrhovnog suda Republike Srpske Svjetlana Marić.

Tokom proteklih 20 godina, pravosuđe u Bosni i Hercegovini donijelo je presude u više od 700 slučajeva protiv više od 1.100 optuženih koji su uključivali optužnice za međunarodne zločine. Više od jedne četvrtine ovih slučajeva uključivalo je seksualno nasilje povezano sa sukobom, naveo je šef Misije OSCE-a u BiH Brian Aggeler.

“S ovim značajnim rekordom, BiH je postavila značajan presedan u utvrđivanju pojedinačne kaznene odgovornosti za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine. Transparentnost sudskih postupaka ključna je za osiguranje odgovornosti prema bh. javnosti i građanima, čime se također doprinosi širim ciljevima tranzicijske pravde”, kazao je ambasador Aggeler.

Takva transparentnost uključuje javnu i pravovremenu dostupnost pravosnažnih presuda, kao i drugih relevantnih odluka u predmetima koji su u toku i završeni.

“Dostupnost ovih informacija sastavni je dio izgradnje javne svijesti o opsežnom radu pravosuđa, kao i o presuđenim sudskim činjenicama”, dodao je, kao i da značaj javne riječi nije nikad bio važniji kao u vremenu kada se potkopavaju sudski utvrđene činjenice.

Osim objave na stranicama pravosudnih institucija, nakon analize Uputstva i Smjernica, kako je rekao, Misiju zabrinjava anonimizacija sudskih presuda, uključujući anonimizaciju imena optuženih, jer ostavlja mogućnost da postane prevladavajuća praksa, čak i u slučajevima od javnog interesa, kao što su predmeti ratnih zločina.

Vedad Gurda s Pravnog fakulteta u Tuzli kazao je da se anonimiziranjem onemogućava uvid u trud i rad institucija, ali i satisfakcija žrtava.