Suđenje

Zoranu Iliću 11 godina zatvora zbog prisilnog nestanka civila u Rogatici

Sud Bosne i Hercegovine donio je prvostepenu presudu kojom je Zorana Ilića osudio na 11 godina, a Radenka Ilića oslobodio optužbi za prisilni nestanak 16 Bošnjaka u mjestu Rudo kod Rogatice 19. juna 1992. godine.

This post is also available in: English

Zoran i Radenko Ilić, te braniteljica Nada Mandić. Foto: BIRN BiH

Nepravosnažnom presudom Zoran Ilić osuđen je na 11 godina zatvora jer je 19. juna 1992. godine, kao pripadnik Rogatičke brigade Vojske Republike Srpske (VRS), učestvovao u prisilnom nestanku 16 muškaraca, civila bošnjačke nacionalnosti, u mjestu Rudo kod Rogatice. Radenko Ilić je oslobođen krivice po istoj optužnici.

“Vijeće je utvrdilo da su oštećeni bili civili koji uživaju zaštitu i ne postoje dokazi da su učestvovali u borbenim dejstvima”, rekao je predsjedavajući Vijeća Darko Samardžić, te dodao da su oštećeni bili u civilnoj odjeći, nenaoružani i nisu pružali otpor.

Da je Zoran Ilić učestvovao u odvođenju 16 muškaraca iz podruma kuće u vlasništvu Miroslava Jovičića u donjem dijelu naselja Rudo, od kada im se gubi svaki trag, Vijeće je utvrdilo na osnovu iskaza svjedoka očevidaca koji su bili u podrumu.

Saslušani svjedoci su, prema nepravosnažnoj presudi, poznavali Ilića od ranije, navodeći da je razvozio hljeb.

“Vijeće je našlo pouzdanim i vjerodostojnim izjave svjedoka i poklonilo im vjeru”, naveo je Samardžić.

Odbrana je osporavala učešće Zorana Ilića dokazima o zaposlenju u pekari u Donjem Polju gdje je, prema njima, i spornog dana bio na poslu.

U pogledu odluke o visini kazne, Vijeće je vodilo računa o olakšavajućim i otežavajućim okolnostima, smatrajući da je ona srazmjerna težini počinjenih djela i da se ispunjava svrha kažnjavanja.

Na temelju provedenih dokaza, kako je rekao Samardžić, Vijeće je van razumne sumnje zaključilo da se u inkriminisanom periodu odvijao širok i sistematičan napad usmjeren protiv nesrpskog stanovništva na području Rogatice.

Govoreći u drugooptuženom Radenku Iliću, sudija Samardžić je kazao da Vijeće nije moglo van razumne sumnje dokazati da je učestvovao u prisilnom nestanku civila, pojasnivši da su izjave svjedoka kontradiktorne.

“Vijeće se nije moglo sa sigurnošću uvjeriti u pogledu identiteta Radenka Ilića”, dodao je sudija.

Zoran i Radenko Ilić se oslobađaju naknade sudskih troškova, a oštećeni se s imovinskopravnim zahtjevom upućuju na parnicu. Suđenje u ovom predmetu počelo je 18. aprila 2022. godine.

Na ovu presudu postoji mogućnost žalbe Apelacionom odjeljenju Suda BiH.

Emina Dizdarević Tahmiščija


This post is also available in: English