Uoči Dana bijelih traka, Prijedor slavi Dan odbrane grada

Nakon parastosa u Crkvi Svete Trojice, polaganja vijenaca ispred spomen-ploče u zgradi Policijske uprave Prijedor i spomenika “Za Krst časni”, te paljenjem svijeća u spomen-kompleksu “Kameni cvijet”, organizatori su poručili da “slave dan kada se Prijedor oslobodio neprijatelja”.

Gradonačelnik Prijedora Slobodan Javor kazao je da je “ponosan i srećan što ima mogućnost da govori o istini, ratnim dešavanjima u Prijedoru i napadu na Prijedor”.

“Nažalost, tog 30. maja 1992. godine naš grad je napadnut i to je jedina istina“, započeo je on, objašnjavajući da su emocije podijeljene jer su “tužni zbog gubitka života boraca, ali i sretni zbog oslobađanja od paravojnih muslimansko-hrvatskih formacija”.

“Naša obaveza, obaveza svih nas, svakog pojedinca, je da se ovaj dan okupimo kao danas, na jedan fin, miran, kulturan i dostojanstven način da pošaljemo poruku da čuvamo, da pamtimo, ali isto tako da praštamo, međutim, da nikada ne zaboravimo”, poručio je on.

On je pozdravio bivše borce Prijedora koji su učestvovali u odbrani Prijedora i što su dio organizacije događaja.

Gradska uprava Prijedora se i ove godine oglušila na zahtjeve inicijative “Jer me se tiče“, roditelja ubijene djece, ali i brojnih međunarodnih organizacija za izgradnju spomenika za 102 ubijene djece u Prijedoru.

Vijence cvijeća na spomeniku su položili predstavnici boračkih udruženja, porodica nastradalih u ratu, članovi ravnogorskog pokreta, predstavnici javnih institucija, predstavnici Trećeg pješadijskog Republika Srpska puka Oružanih snaga BiH, delegacija srpskog člana Predsjedništva BiH kao i predsjednika RS-a, te druga brojna udruženja i organizacije iz Prijedora.

Predsjednik boračke organizacije grada Prijedora Vojislav Kondić poručio je da je Prijedor prije 32 godine sa srčanošću boraca slomio “monstruozni napad na Prijedor” i da su uspjeli poraziti neprijatelje i očuvati grad do kraja rata.

“Zahvaljujući njima, borcima, mi danas imamo naš grad Prijedor i našu Republiku Srpsku, i danas nakon 30 godina od završetka građanskog rata meta smo komšija i njihovih mentora u Evropi i svijetu”, kazao je Kondić.

On je podsjetio na usvojenu Rezoluciju o genocidu u Srebrenicu, opisujući je kao “pokušaj da se srpski narod označi genocidnim”. Ta kampanja je pred usvajanje Rezolucije bila pokrenuta od institucija Srbije i Republike Srpske u kojoj su navodili da nisu genocidan narod, mada se u dokumentu ne spominje narod već počinioci.

“Ta rezolucija ovih dana, pokrenuta od država i naroda koji u svijetu načinili najveće zločine u historiji čovječanstva, svjedoči koliko je licemjerstvo. Jer su jedan mali slobodarski narod pokušali da označe genocidnim, sve s namjerom da prikriju zla koja su lično nanijeli čovječanstvu“, kazao je Kondić.

On je kazao da su brojne zemlje podržale “slobodarski narod” i nisu stale uz Rezoluciju.

Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je 23. maja Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, prema kojoj će se 11. juli obilježavati kao Međunarodni dan refleksije i sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine, a protiv usvajanja je bilo 19 država.

U okviru obilježavanja Dana odbrane Prijedora, sinoć je u kinu “Kozara” prikazan dokumentarni film o 30. maju 1992. godine – Danu odbrane Prijedora, nakon čega su uručene plakete grada porodicama poginulih boraca i ranjenim borcima VRS-a.

Na istom trgu gdje su danas slavili odbranu Prijedora, sutra će biti obilježavanje Dana bijelih traka, koji se svake godine organizuje u znak podsjećanja na prisiljavanje nesrpskog stanovništva u Prijedoru da svoje kuće, stanove i sebe označe bijelim zastavama i trakama.

Haški tribunal je u najmanje dvije pravosnažne presude utvrdio da je nesrpsko stanovništvo Prijedora bilo primorano da “u znak lojalnosti srpskim vlastima” izvjesi bijele plahte pred svojim kućama i nosi bijele marame na ruci.

“Bošnjaci su pozvani da predaju oružje i identifikuju se tako što će nositi bijelu traku na rukavima i na prozorima svojih domova izvjesiti bijele plahte u znak predaje”, navodi se u presudi u predmetu protiv Miće Stanišića i Stojana Župljanina, kao i u presudi Milomiru Stakiću.

Tribunal je u presudama utvrdio da je više hiljada ljudi ubijeno tokom rata u Prijedoru, kao i da su kroz logore prošle hiljade Bošnjaka i Hrvata. Tribunal je izrekao više od 276, a Sud BiH više od 350 godina zatvora za zločine u Prijedoru.