Subota, 29 augusta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Trenutno se u Federaciji na presude opštinskih sudova može žaliti kantonalnim sudovima, a u Republici Srpskoj na presude osnovnih sudova onim okružnim. Ali na državnom nivou oba postupka se vode pred jednim sudom, zbog čega je bilo potrebno razdvojiti prvostepeni i drugostepeni sud. To u praksi znači formiranje Višeg suda BiH, koji bi, između ostalog, postupao po žalbama na prvostepene odluke Suda BiH.

U videu Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) možete saznati koliko i zašto se čeka na usvajanje Zakona o sudovima BiH, šta novo donosi ovaj zakon, te koji se problemi mogu očekivati ukoliko se usvoji predloženi Nacrt zakona.

Pravosudna ali i politička zajednica svjesne su da se mora napraviti novi državni sud. Evropska komisija u svojim izvještajima za BiH godinama naglašava da se mora donijeti Zakon o sudovima BiH, zbog čega ga je svrstala u 14 prioriteta za približavanje BiH članstvu u Uniji.

Međutim, postoje dvije stavke u zakonu oko kojih se već deceniju ne mogu dogovoriti političari u Bosni i Hercegovini. Prva je gdje će novi apelacioni sud biti smješten, a druga za šta će se sve suditi pred državnim sudovima.

Tekst zakona u fazi nacrta bio je na mišljenju kod članova Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV), nakon čega će se vratiti Ministarstvu pravde, od koga se očekuje da ga pošalje u proceduru Vijeću ministara, a potom i Parlamentarnoj skupštini BiH.

BIRN BiH – Objašnjava serijal je videa u kojima dajemo jednostavna objašnjenja za komplikovane društvene procese i promjene.

Najčitanije
Saznajte više
Počasti Mladiću pokazuju da ratna ideologija još uvijek nije poražena
Prijedlog ministra pravde Srbije da Ratko Mladić, pravosnažno osuđen za genocid u Srebrenici druge zločine u BiH bude sahranjen uz najviše državne i vojne počasti, prema ocjeni sagovornika Detektora pokazuje da ideologija koja je obilježila ratove 1990-ih nije nestala, već da se glorifikacija ratnih zločinaca i dalje koristi kao dio političkog i društvenog narativa u Srbiji.
Glorifikacija ratnog zločinca Mladića na Telegramu: Od Putinovog medijskog mogula i ruskih navijača, do sankcionisanog vojnog blogera
Proruske i srpske nacionalističke Telegram grupe i kanali koje prati stotine hiljada osoba iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore, nakon smrti osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića učestvuju u sinhroniziranom veličanju njegove ratne uloge tokom '90-ih. Stručnjaci smatraju kako ovu pojavu treba gledati kroz kontekst tumačenja sadašnjosti, antizapadnog narativa i stvaranja mučenika od Mladićevog lika.
Spomenik na Markalama – svjedok zločina bez dostojanstvene memorijalizacije