Nedjelja, 12 aprila 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Trenutno se u Federaciji na presude opštinskih sudova može žaliti kantonalnim sudovima, a u Republici Srpskoj na presude osnovnih sudova onim okružnim. Ali na državnom nivou oba postupka se vode pred jednim sudom, zbog čega je bilo potrebno razdvojiti prvostepeni i drugostepeni sud. To u praksi znači formiranje Višeg suda BiH, koji bi, između ostalog, postupao po žalbama na prvostepene odluke Suda BiH.

U videu Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) možete saznati koliko i zašto se čeka na usvajanje Zakona o sudovima BiH, šta novo donosi ovaj zakon, te koji se problemi mogu očekivati ukoliko se usvoji predloženi Nacrt zakona.

Pravosudna ali i politička zajednica svjesne su da se mora napraviti novi državni sud. Evropska komisija u svojim izvještajima za BiH godinama naglašava da se mora donijeti Zakon o sudovima BiH, zbog čega ga je svrstala u 14 prioriteta za približavanje BiH članstvu u Uniji.

Međutim, postoje dvije stavke u zakonu oko kojih se već deceniju ne mogu dogovoriti političari u Bosni i Hercegovini. Prva je gdje će novi apelacioni sud biti smješten, a druga za šta će se sve suditi pred državnim sudovima.

Tekst zakona u fazi nacrta bio je na mišljenju kod članova Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV), nakon čega će se vratiti Ministarstvu pravde, od koga se očekuje da ga pošalje u proceduru Vijeću ministara, a potom i Parlamentarnoj skupštini BiH.

BIRN BiH – Objašnjava serijal je videa u kojima dajemo jednostavna objašnjenja za komplikovane društvene procese i promjene.

Najčitanije
Saznajte više
Milanko Kajganić, glavni tužilac Državnog tužilaštva tokom predstavljanja izvještaja za 2025. godinu. Foto: Detektor
Novi predmet napada na ustavni poredak dodijeljen tužiteljici koja je obustavila raniju istragu protiv Dodika i ostalih
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je predmet po prijavi za napad na ustavni poredak dodjelilo tužiteljici Vedrani Jovičić, bivšoj Mijović, protiv koje je već podnesena krivična prijava zbog zloupotrebe službenog položaja ili ovlaštenja jer je u ranijoj istrazi za isto krivično djelo navodno štitila Milorada Dodika, Radovana Viškovića i Nenada Stevandića od vođenja krivičnog postupka.
U pravnim prazninama ponovo ispaštaju porodice ubijenih čije kosti su pronađene ispod fontane u Brčkom
Porodice, ali i udruženja žrtava ističu da im je uskraćena pravda odlukom Tužilaštva Brčko distrikta BiH da se zbog zastare ne sprovodi istraga protiv doktora koji je u dvorištu porodične kuće zakopao posmrtne ostatke žrtava genocida, dok pravni stručnjaci osporavaju zastaru krivičnog djela “povreda mira umrlog” i navode da je neophodno sprovesti istragu o tome odakle doktoru kosti Srebreničana i ko mu je pomogao.
Incidenti u Mostaru otvaraju pitanje nekažnjavanja nasilja