Četvrtak, 24 aprila 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.
lustracija. Foto: BIRN BiH

Desetine hiljada građana Gruzije nalaze se na ulicama Tbilisija od sredine aprila, ujedinjeni u borbi – protiv ruskog Zakona o stranim agentima i za Evropsku uniju. Zakon koji je usvojen u ovoj zemlji kopija je rješenja usvojenog 2012. godine u Rusiji, na osnovu kojeg ruske vlasti, na čelu s Vladimirom Putinom, godinama progone svoje protivnike. Borbu građana ojačavaju iskustva ruskih državljana koji su, nakon što su proglašeni stranim agentima u svojoj domovini, utočište pronašli upravo u Gruziji i koji im pojašnjavaju kako ovaj zakon nosi opasnost – ne samo po nevladine organizacije i medije – nego doslovno po sve građane koji se usude kritikovati vlast.

S druge strane, dok se vlasti Republike Srpske spremaju usvojiti isti zakon, građani BiH su bez gotovo ikakvih reakcija, izuzev malog broja nevladinih organizacija i aktivista koji ukazuju na represiju koja bi mogla nastupiti usvajanjem ovog zakona.

A obrazac dezinformisanja javnosti o ovom zakonu u obje zemlje je gotovo identičan, inspirisan ruskim narativima i pojačan antizapadnom propagandom.

Unatoč protivljenjima većeg ili manjeg dijela javnosti, vlasti Gruzije i Republike Srpske usvajanje ovog zakona pokušavaju opravdati činjenicom da isti zakon postoji i u Sjedinjenim Američkim Državama, pozivajući se na Zakon o registraciji stranih agenata koji je u ovoj zemlji usvojen još 1938. godine.

Ali ove tvrdnje nisu tačne. To je zapravo zakon kojim se sprečavao uticaj nacističkih njemačkih vlasti, ali i sovjetskih komunističkih agenata, a danas je alat za borbu protiv pranja novca, prevara, izbjegavanja sankcija, iznuda, terorizma i neprijateljski nastrojenih stranih sila. Iz njega su izuzete religijske, obrazovne, naučne, umjetničke i medijske organizacije.

U nacrtima koji su predloženi u Gruziji, a zatim i u Republici Srpskoj, koji su najsličniji ruskom, “strani agenti” nisu nacisti ili teroristi već sve neprofitne i nevladine organizacije, što znači da stranim agentima mogu biti proglašeni naučnici, novinari, umjetnici ili profesori.

“Sama svrha ovog zakona je upravo da stigmatizuje, delegitimiše, diskredituje ove organizacije i samim tim da utiša te kritičke glasove, kako se korupcija vlasti više ne bi razotkrivala”, navodi Tina Bokuchava, opoziciona zastupnica u gruzijskom Parlamentu.

Dok tvrde da je riječ o američkom zakonu, vlasti Gruzije šire i teoriju zavjere kako Zapad režira globalni rat i želi otvoriti front u Gruziji, nakon prvog koji je, kako kažu, započet u Ukrajini. Ovakva antizapadna propaganda jedna je od glavnih odlika ruskih dezinformacija nakon početka invazije na Ukrajinu. Kroz njih Rusija prikazuje Ameriku i Zapad kao rušitelje zdravih vrijednosti društva odnosno tradicionalne porodice.

Taj narativ o narušavanju tradicije i porodičnih vrijednosti posebno je prisutan u Gruziji, gdje vlasti već godinama podržavaju Dan porodične čistoće i poštovanja roditelja, koji organizira pravoslavna crkva. Iako se 17. maj u svijetu obilježava kao Dan borbe protiv homofobije, baš tog dana u Gruziji se šire homofobni stavovi, a konzervativni narod iskorišten je ove godine i za uvjerenje da oni koji se protive ruskom zakonu promovišu homoseksualne brakove.

“Sve ove različite regresivne inicijative, uključujući Zakon o stranim agentima ili anti-LGBT zakon ili drugi zakoni, koji su puni mizoginije i seksizma, približavaju nas Rusiji i usmjereni su protiv onih koji žele biti dio evropske porodice i Evropske unije”, pojašnjava nam Ana Subeliani, zamjenica direktora organizacije “Tbilisi Pride”.

Građanima BiH i zemalja Zapadnog Balkana ovi stavovi su jako poznati jer ih često ponavljaju i zvaničnici u Republici Srpskoj i Srbiji. Jedan od najglasnijih u širenju ovih narativa je predsjednik RS-a Milorad Dodik, koji je u nedavnom intervjuu za Novinsku agenciju Republike Srpske kazao kako podržava evropski put BiH, ali samo u slučaju ako on omogućava očuvanje srpske kulture, nezavisnosti i tradicije. On smatra i da SAD svjesno Srbe označavaju krivim za sukob devedesetih. Slične stavove ponavljali su i tokom kampanje protiv Rezolucije o genocidu u Srebrenici, koja je usvojena u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, tokom koje su tvrdili da je riječ o dokumentu kojim se svi Srbi proglašavaju genocidnim narodom, iako se termini Srbi, Srbija ili Republika Srpska uopće ne spominju u ovoj rezoluciji.

“Ovaj ogavni zapadni svijet gura Srebrenicu na politički teren i u Generalnu skupštinu UN-a, da Srbe okvalifikuje kao jedini narod u istoriji koji je počinio tako nešto. To se gura da bi se izbrisali svi zločini Njemačke. Nemojte to da radite jer to ne doprinosi životu u BiH”, govorio je Dodik na skupu “Srpska te zove” koji je organiziran u Banjoj Luci u svrhu borbe protiv rezolucije.

Usvajanje zakona o stranim agentima postao je i trend istočnoevropske i evroazijske regije pa su, osim Gruzije i Republike Srpske, njegovo aktivno zagovaranje tokom ove i prošle godine započeli još Kirgistan, Mađarska i Slovačka. Postoje najave pojedinih političara poput potpredsjednika Vlade Aleksandra Vulina ili osuđenog ratnog zločinca Vojislava Šešelja da će zalagati za usvajanje ovog zakona u Srbiji koja raznim manifestacijama ističe tradicionalne porodične vrijednosti.

Sve ove zemlje pokazale su određene prijateljske veze sa zvaničnom Rusijom, a ovaj zakon pokazuje kako ih ona može mobilisati da u isto vrijeme raspravljaju o istoj temi.

“Veoma je teško jer zvanične izjave vlade sada jasno pokazuju da su protiv Zapada. Okreću zemlju protiv njenog dobro utvrđenog historijskog odabira da idemo ka Zapadu i žele staviti Gruziju uz Rusiju, Bjelorusiju, Kirgistan i ovu neku uniju koja želi ponovo izgraditi Sovjetski savez. Sada ljudi brane svoj izbor. Nije stvar u protestima i u specifičnom zakonu, nego su protesti i demonstracije u vezi s Gruzijskim izborom”, zaključuje Giorgi Chitidze, programski menadžer Fondacije za civilno društvo Gruzije.

Pred Gruzijom i BiH u oktobru su i izbori, te je važno znati da bi se, u slučaju finalizacije zakona, na udaru mogle naći upravo one organizacije koje su zadužene za monitoring izbora i izvještavanje o izbornim prevarama, što će biti jedan od prvih pokazatelja štetnosti ovog zakona po cjelokupno društvo.

Najčitanije
Saznajte više
Milorad Dodik zatražio od Federacije izručenje Schmidta, pa se uputio prema Palama
Republika Srpska neće pristati na nametnute promjene Ustava, odnosno na Državni sud i tužilaštvo koji su, prema predsjedniku Republike Srpske, neustavni, kao i na odluke koje donosi “nepriznati“ visoki predstavnik, kazao je Milorad Dodik danas u Istočnom Sarajevu, nakon čega se s pratnjom uputio u pravcu Pala.
Visoki predstavnik obustavio finansiranje SNSD-a i Ujedinjene Srpske
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt objavio je odluku kojom se obustavljaju sve isplate SNSD-u i Ujedinjenoj Srpskoj zbog napada na temeljne principe i ustavno-pravni poredak Bosne i Hercegovine.
SIPA potvrdila pokušaj hapšenja Dodika