Ambasadorica Njemačke, koja je jedna od predlagača rezolucije, Antje Leendertse je kazala da je genocid u Srebrenici doveo do stradanja 8.372 žrtve koje su prepoznali međunarodni sudovi, kao i do neviđene patnje. Ona je, predstavljajući Nacrt, rekla da je ovo inicijativa kojom se izražava poštovanje prema žrtvama, ali i preživjelima.

“Lažni navodi o rezoluciji se šire. Ona nije upućena ni protiv koga, nije upućena protiv Srbije. Ona je upućena na počinioce genocida. Rezolucija ima snažnu podršku mnogih država, uključujući i države iz balkanske regije i druge zemlje. Sve žrtve jednako oplakujemo. Počinioci zločina treba da se drže odgovornim”, kazala je Leendertse i pozvala zemlje članice UN-a da podrže i glasaju za rezoluciju.

Prije samog glasanja, u grupi predstavnika zemalja koji su se tada obratili, jedino je Egipat pružio podršku rezoluciji, dok su predstavnici Kine, Azerbejdžana, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Venecuele, Nikaragve i drugih zemalja pojašnjavali zašto su protiv ili će biti suzdržani.

Predstavnik Crne Gore smatra da, imajući na umu da se sljedeće godine obilježava 30 godina od genocida, 11. juli treba proglasiti Međunarodnim danom genocida u Srebrenici.

“Želimo ojačati jedinstvo i raznolikost. Crna Gora zaista poštuje žrtve i pristup ovoj osjetljivoj temi”, rekao je predstavnik Crne Gore, koja je glasala za rezoluciju.

Predstavnik Slovačke je kazao da želi da uđe u zapisnik da je ova država opredijeljena za međunarodne norme i podržava MKSJ i Međunarodni sud pravde, kao i presude o genocidu iz jula 1995. godine.

“Mi svoje odnose i saradnju sa državama Zapadnog Balkana zasnivamo na dijalogu partnerstva, dobroj volji i transparentnosti. Vjerujemo da kroz dijalog možemo prekinuti začarani krug gdje se zločini koriste na obnavljanju sukoba. Slovačka je opredijeljena za pravo, pravdu i prosperitet Zapadnog Balkana”, rekao je predstavnik zemlje koja je ostala suzdržana.

Usvajanje rezolucije su u BiH pomno pratile i preživjele žrtve.

Šehida Abdurahmanović iz Pokreta “Majke enklava Srebrenica i Žepa” je poručila kako će oni koji nisu podržali rezoluciju ili su ostali suzdržani, biti na stubu srama u Memorijalnom centru zbog činjeničnog stanja iz presuda.

“Rezolucija je mnogo važna stvar koliko nama žrtvama genocida, toliko počiniocima genocida u Srebrenici. Njihove buduće generacije će imati iz čega da uče. Trebao bi sistem obrazovanja u regionu malo da se pozabavi sa mladima, da ne izrastu u mržnji. Rezolucija će tome dosta doprinijeti. Mi se žrtve nadamo boljoj saradnji i budućnosti mladih i boljem životu na ovim prostorima”, rekla je Abdurahmanović, poručivši kako je nada majki da se Srebrenica ne ponovi nikome.

Kada Hotić, potpredsjednica Udruženja Pokret “Majke enklave Srebrenica i Žepa”, nakon usvajanja rezolucije kazala je kako je mala zemlja uspjela ostvariti pravdu.

“Uspjeli smo ovu malu zemlju izdići u svijet, da je priznaju, da upoznaju, da procijene ovo zlo koje je bilo, da se pamti, da se ne zaboravi. Iako smo u srcu Evrope doživjeli genocid i ostali bez svojih i doživljavali sve poniženje ovih godina od strane negatora genocida”, prokomentarisala je.

Kroz više presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), koji je osnovao upravo UN, utvrđeno je da je u Srebrenici u julu 1995. godine počinjen genocid u kojem je ubijeno više od 7.000 muškaraca i dječaka. Ovaj sud je zbog genocida i drugih zločina u Srebrenici osudio 18 osoba, kojima je izrečeno pet doživotnih kazni i 219 godina zatvora.

Osim toga, Sud BiH je za genocid osudio 14 osoba na ukupno 243 godine zatvora, dok su za druge zločine počinjene u Srebrenici osudili još 14 osoba na 223 godine zatvora.

U Srbiji je, na ukupno 68 godina zatvora, za zločine u Srebrenici osuđeno pet osoba, od kojih su četvorica bivših pripadnika jedinice “Škorpioni”, zbog ubistva Srebreničana u Trnovu, a dvojica bivših pripadnika ove jedinice su u Hrvatskoj osuđeni na 30 godina zatvora.

Uprkos brojnim presudama i utvrđenim činjenicama, negiranje genocida je nastavljeno u BiH, ali i drugim zemljama.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je pozvao da se glasa protiv rezolucije smatrajući da je ona ispolitizirana. Kako je rekao, od Njemačke se nije čulo zašto se provodi i usvaja rezolucija. Kazao je da je ambasadorica Njemačke pozdravila amandmane Crne Gore u kojima se traži da u rezoluciji bude navedeno da ona nije usmjerena protiv naroda, već počinilaca.

“Ako je tako, zašto se usvaja? Jer kada govorimo o pojedincima, to je već urađeno i već je isporučeno putem presuda i optužnica. U ovoj rezoluciji nema imena, sve je o svemu, uopšteno. Da li će ova rezolucija donijeti pomirenje? Ne, uopšte neće biti tako. Ne donosi pomirenje, ni u regiji”, kazao je Vučić, kao i da će usvajanje donijeti dublje podjele.

On smatra da nije riječ o pomirenju i sjećanjima, te da će usvajanje otvoriti stare rane i stvoriti “politički haos”. Nakon govora, Vučić je rekao da će predsjedniku Skupštine pokloniti zastavu Srbije.

Predstavnik Kine je kazao da je sukob koji se desio u BiH tamna strana historije u kojoj su ubijeni nevini civili i da je srebrenička tragedija za veliko žaljenje, ali da očekuje da rezolucija bude dokument nastao u konsenzusu cijelog bh. društva, te da zbog toga nemaju drugu alternativu nego da glasaju protiv rezolucije.

Nakon glasanja, predstavnik Rusije je skrenuo pažnju predsjedniku Generalne skupštine da je Vučića najavio kao predstavnika Srbije, te ga podsjetio da je on predsjednik i da mu se treba obraćati s poštovanjem.

Predstavnik Rusije je rekao da se radi o jednom tužnom poglavlju u historiji Generalne skupštine UN-a u kojem su Njemačka i drugi sponzori iskoristili ovlasti i proglasili rezoluciju o sjećanju.

“Cilj je bio da se demonizira jedan od naroda bivše Jugoslavije i da se potkopa Dejtonski sporazum”, kazao je i dodao da je rezolucija donesena bez dovoljnog broja glasova i da je veći broj članica UN-a nije podržao.

Slično njemu, pojedini mediji iz Republike Srpske i Srbije pisali su o nedovoljnom broju glasova uprkos usvajanju rezolucije, a političari iz ovog entiteta također su umanjivali brojke.

Predstavnik Rusije je rekao i da je predstavnik BiH prekoračio svoja ovlaštenja, a da su sponzori ove inicijative naveli Generalnu skupštinu na pogrešan trag kazavši da će rezolucija dovesti do pomirenja.

Kao i neki drugi predstavnici, i on je podvlačio paralelu sa rezolucijom o genocidu u Ruandi, za koju su, smatraju, postojali konsenzusi.

“Imam utisak da se ovdje ne vodi računa da se postigne pomirenje, već smatramo da je ovo prijetnja miru i sigurnosti u zemlji”, kazao je predstavnik Rusije, dodavši da ga “iznenađuje da glavni sponzor ostaje Njemačka, koja je “ubila milione u koncentracionim logorima, odgovorna za uništavanje Afrike, učestvovala aktivno u raspadanju Jugoslavije”.

Predstavnik Rusije osvrnuo se i na međunarodne sudove koji su sudili u predmetima ratnih zločina počinjenim u bivšoj Jugoslaviji, prvenstveno Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i Međunarodni mehanizam za krivične sudove (MMKS), za koje je istakao da su produbili razlike i “odgovornost za događaje u ratu prebacili na Srbe, kao da nisu vidjeli zločine počinjene protiv Srba”. Slično je ranije izjavljivao i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

Dodik, predsjednik Republike Srpske, jutros je zajedno s delegacijom položio cvijeće na groblju u Bratuncu uoči sjednice entitetske vlade u Srebrenici i najavio kako će predložiti da se načini sporazum o mirnom razdruživanju, koji će uputiti Federaciji. Dodik je više puta tokom obraćanja negirao genocid u Srebrenici.

Nekoliko sati kasnije, nakon što je sjednica Vlade RS-a održana u Srebrenici, premijer RS-a Radovan Višković je potvrdio kako je Vlada prihvatila ovaj prijedlog.

“Ne želimo sukobe. Ovo nije secesija, mirno razdruživanje nije secesija. Ako nas neko smatra genocidnim narodom, nema razloga za suživot”, poručio je premijer Republike Srpske.

Volker Türk, šef UN-a za ljudska prava, pozdravio je usvajanje rezolucije.

“Ova rezolucija je dodatno priznanje žrtvama i preživjelima i njihovoj potrazi za pravdom, istinom i garancijama da se neće ponoviti. To je također važan korak ka promociji kulture sjećanja i mira u Bosni i Hercegovini, ali i u regionu”, navodi se u saopćenju iz Ureda visokog komesara za ljudska prava.

Također je dodao da je rezolucija važnija zbog upornog revizionizma, negiranja genocida u Srebrenici i govora mržnje visokih političkih lidera u BiH i susjednim zemljama.

* Ovom članku doprinijele su Lejla Memčić, Maja Nikolić i UPS media iz Srebrenice.