Sedmicama prije ove noći demonstranti su trpjeli fizičko nasilje i represiju policije na ulicama glavnog grada svoje zemlje jer su se odlučili pobuniti protiv zakona koji predviđa da sve organizacije koje imaju više od 20 posto prihoda iz inostranstva moraju biti registrirane u poseban registar. U protivnom ih čekaju novčane kazne ili gašenje.
Uprkos svakodnevnim masovnim protestima, Parlament Gruzije usvojio je zakon sredinom maja. Građani su nekoliko dana nastavili s protestima uz poruke “nećemo Rusiju, hoćemo u EU”, uz muziku i ples, ogrnuti zastavama Gruzije, EU i Ukrajine.
Zakon sličan onom kakav je usvojila gruzijska Vlada, ove sedmice najavljen je kao tačka redovne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske. Još krajem septembra 2023. godine Narodna skupština je usvojila Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, prema kojem bi trebao biti posebno “uređen” rad nevladinih organizacija.
Poslije oštrih domaćih i međunarodnih reakcija, Vlada se zakona ponovo sjetila sredinom marta, u gotovo isto vrijeme kada je to uradila Vlada Gruzije, nakon što je i tamo zakon bio na čekanju.
Vlada Republike Srpske prijedlog zakona o javnosti rada nevladinih organizacija utvrdila je u proceduri bez transparentnosti, na telefonskoj sjednici krajem marta 2024. godine.
Tekst od 20 članova, i kao i u slučaju Gruzije, odnosi se na nevladine organizacije koje dobijaju novac iz inostranstva. Njima vladajuća koalicija u Republici Srpskoj zakonom želi zabraniti svako političko djelovanje koje je postavljeno dosta široko, a potom i označiti posebno njihov rad. Za razliku od gruzijskog rješenja, koje izdvaja organizacije čiji prihod iz inostranstva ne prelazi 20 posto, rješenje iz Republike Srpske u ovom slučaju je rigoroznije i ne pravi nikakve razlike u iznosu pomoći koji organizacije dobijaju.
Oba zakona predviđaju dostavljanje određenih podataka resornim ministarstvima, ali dok se gruzijsko rješenje posvećuje više izvoru, iznosu i svrsi novca pristiglog iz inostranstva, s jasno preciziranim zahtjevima za obrazlaganje finansiranja, zakon u Republici Srpskoj predviđa dostavljanje podataka o samoj organizaciji i osobama koje je predstavljaju. Oba rješenja navode da će pravilnik i formular za prijavu sredstava iz inostranstva odrediti ministri pravde.
Nevladine organizacije koje će biti pogođene zakonom u Tbilisiju i Banjoj Luci vjeruju da je konačni cilj obje vlasti isti – dati mogućnost ministarstvima pravde da kontroliraju nevladine organizacije i medije koje označe stranim agentima. Ta kontrola, sakrivena pod navodnom transparentnošću, koja se navodi u nazivima oba zakona, dolazila bi kroz mogućnost potpunog uvida u finansijske i lične podatke organizacija i aktivista, uz novčane kazne ili potpuno gašenje onih koji krše zakon.
Takav cilj vlasti u Gruziji najbolje su prepoznali studenti, koji su dane provodili na ulicama, ostavljajući prostorije fakulteta gotovo praznim. Njihovi zahtjevi su jasni – ukidanje zakona kojim se predviđa kažnjavanje nevladinih organizacija i medija kaznama od 3.000 do 16.000 maraka ili trajnim gašenjem ukoliko odbiju da se povinuju zakonskim odredbama.
U prostorijama Univerziteta u Gruziji novinari Detektora susreću strane studente koji, unatoč želji da podrže svoje kolegice i kolege, ne odlaze na proteste zbog straha od toga da bi im mogla biti ukinuta studentska viza.
Jedna od studentica iz Rusije pristaje samo na audio ali ne i video snimanje.
“Mogla bih imati problema ako neko u Rusiji vidi video, nije sigurno”, kaže ona.
Ova studentica je još od početka ruske invazije na Ukrajinu pokušavala izaći iz Rusije. Objašnjava da na fakultetu nema njenih kolega Gruzijaca, da su u štrajku i svi idu na proteste protiv takozvanog zakona o stranim agentima, koji u njenoj zemlji postoji duže od deset godina.
“Ljudi koji su protiv Putina targetirani su ovim zakonom. Oni ne smiju iznositi svoje stavove u medijima, reklamirati se ili biti političke figure više”, kaže ova studentica te dodaje da su ljudi “ušutkani ovim zakonom”.
Smatra da Gruziji nije potreban takav zakon – kojim se “tlače ljudi i sprečava ih se da imaju svoje mišljenje”.
Gruzijski zakon navodi da će agentima stranog utjecaja biti proglašene organizacije koje podržavaju interese stranih sila i to neprofitne organizacije, izuzev onih koje se bave sportskim ili aktivnostima doniranja krvi, medijske kompanije, printani mediji i svi drugi pravni subjekti koji koriste internet domene u Gruziji, a čiji nekomercijalni prihod iz inostranstva prelazi 20 posto njihovog ukupnog prihoda.
Vlasti u Republici Srpskoj pod agentima stranog utjecaja podrazumijevaju udruženja, fondacije, strane i međunarodne nevladine organizacije osnovane i registrovane u ovom entitetu, koje u cijelosti ili djelimično finansiraju druge države, međunarodne i strane organizacije, strani državljani ili registrovane nevladine organizacije koje se finansiraju iz inostranstva. Zakon u Republici Srpskoj rigorozniji je jer ne precizira iznos koji određena organizacija mora primati iz inostranstva kako bi bila proglašena stranim agentom.
Gruzijska studentica Natsvlishvili Gvantsa, koju smo zatekli kako pomaže jednom od profesora u pripremi za sastanke s medijima i stranim predstavnicima, objašnjava da protestuju protiv zakona kojim se sprečavaju slobodarske ideje i istinite informacije medija i nevladinih organizacija.
“Mi smo demokratičan narod koji voli slobodu, koja je i u našoj himni. Sve što je protiv naše volje smatramo napadom na gruzijsku demokratiju. Protestujemo protiv naše Vlade i tražimo da povuku ovaj zakon, ali protestujemo i da bi naš glas čuli partneri”, kaže i pojašnjava kako se nadaju da ih partneri neće napustiti i da će sankcionisati Vladu Gruzije.
Predsjednica Gruzije Salome Zourabichvili u subotu, 18. maja, uložila je veto na zakon pa on neće odmah stupiti na snagu.
Ali pravnik Giorgi Chitidze za Detektor objašnjava da veto predsjednika države, ukoliko bude nadglasan većinom u Parlamentu, ne sprečava da zakon bude finalan krajem maja i nakon 60 dana od tada, nekad u augustu, stupi na snagu.
Za njega, osim stigmatiziranja i označavanja gruzijskih državljana stranim agentima, problem predstavlja i ono što vidi sovjetskim stilom nadzora organizacija kroz zahtjeve da se dostavljaju dokumenti o radu organizacija iako to drugi zakoni već reguliraju.
“Treći problem je finansijska transparentnost koju zakon predviđa, iako imamo najmanje 20 pravnih akata koji nas obavezuju da Vladi dostavljamo finansijske i druge informacije. Dakle, ne radi se o transparentnosti, već o kontroli, praćenju, utišavanju”, objašnjava on.
Slične kritike na predloženi zakon imaju i aktivisti u Republici Srpskoj.
Razlika između dva zakona je i u načinu prijave sredstava iz inostranstva – Gruzija predviđa da to bude prijava za novac dobijen tokom jedne kalendarske godine, dok entitetsko rješenje traži od organizacija da 15 dana nakon prijema finansijskih sredstava ili druge vrste pomoći iz inostranstva prijave ovakvu promjenu.
Oba zakona predviđaju da organizacije godišnje moraju dostavljati finansijske i druge izvještaje ministarstvima pravde, a zakon u Republici Srpskoj predviđa i dodatno polugodišnje izvještavanje. U Gruziji predviđaju i da svi podaci uneseni u registar budu javno objavljeni i dostupni, dok entitetski zakon navodi kako će takvi podaci biti dostupni različitim institucijama koje budu vršile nadzor, od Narodne skupštine, preko sudova i tužilaštava, do policije, ali će sve organizacije koje budu proglašene stranim agentima morati svoje materijale i objave jasno označiti na način koji bude propisan.
Chitidze dodaje i kako se pribojava da će Gruzija ostati sama zbog ovog zakona, jer zapadni zvaničnici već upozoravaju na takav scenarij.
“Najavljuju kako će, ukoliko bude usvojen ovaj zakon, povući sve benefite, kao što je bezvizni režim, ali i da će sankcionisati neke ljude. To znači da smo ostavljeni sami. A kad ste ostavljeni sami, Rusija ne treba ni ući u zemlju da bi počela rat”, zaključuje Chitidze.
Dok građani Gruzije nastavljaju svoju borbu i nakon usvajanja zakona, u Banjoj Luci još uvijek nisu najavljeni protesti u sedmici kada će Narodna skupština razmatrati zakon. Grupa nevladinih organizacija glasna je u upozoravanju o tome šta će ovakav zakon donijeti i koliko bi cijelo društvo moglo trpjeti zbog njegovih odredbi.
A ukoliko bi ove odredbe bile prekršene, svi oni koji budu proglašeni stranim agentima, osim gašenja, mogli bi se suočiti i s finansijskim kaznama u visini od 1.000 do 5.000 maraka.
Jedni od rijetkih koji predvode borbu protiv ovog zakona jesu članovi Transparency Internationala u BiH, koji od predstavljanja nacrta zakona upozoravaju na njegovu štetnost. Učestvovali su i u jednoj od rijetkih protestnih aktivnosti protiv ovog zakona u oktobru 2023. godine na ulicama Banje Luke.
Dva dana prije glasanja o ovom zakonu, Transparency je s više od 50 organizacija i pojedinaca javno upozorio na restriktivni prijedlog zakona i pozvao poslanike i poslanice da glasaju protiv njegovog usvajanja.
“Sistem koji zabranjuje slobodu govora, slobodu djelovanja, slobodu udruživanja, postaje sistem straha i krivac za narušavanje osnovnih ljudskih, demokratskih i ustavnih prava”, stoji u poruci koju su zajedno objavili.
Dodaju kako vlasti, pod izgovorom transparentnosti, žele napraviti podobne i da će na udaru biti sva udruženja, od onih koja se bore za ljudska prava i protiv korupcije, do sportskih organizacija, sindikata i humanitarnih udruženja.
“Ovo neće dovesti samo do gašenja ili zabrane rada udruženja, već će proizvesti negativne ekonomske posljedice kroz izolaciju Republike Srpske i smanjenje investicija”, objašnjavaju u zajedničkom saopćenju.
Za razliku od zakona u Republici Srpskoj, gruzijsko rješenje predviđa da organizacija, ukoliko njeno poslovanje više ne odgovara ovom zakonu, može zatražiti brisanje iz registra i na taj način prestati biti proglašavana stranim agentom.
Rasprava o zakonu u Narodnoj skupštini zakazana je za srijedu, 22. maja, a glasanje se očekuje u petak.
