Spori krivični postupci povećavaju rizik od retraumatizacije svjedoka ratnih zločina

Kao ključni problemi navedeni su spori krivični postupci koji utiču na žrtve i svjedoke, čime se povećava rizik od ponovne traumatizacije.

“Pravosudni sistem ima obavezu pružiti neophodne mehanizme podrške prilikom učešća žrtava i svjedoka u sudskim procesima”, kazao je šef Misije OSCE-a u BiH Brian Aggeler.

On je dodao da je ovakva analiza prva u BiH i napravljena je kako bi se pružila sveobuhvatna procjena podrške ugroženim svjedocima i žrtvama u krivičnim postupcima, posebno onim koji se tiču ratnih zločina.

“Preživjeli se i dalje suočavaju s izazovima tri decenije nakon sukoba, što uključuje i priznavanje njihovog statusa kao žrtve i pristup psihološkoj podršci i dobijanja odštete”, rekao je Ageler.

Tokom kreiranja procjene, kako je navela Alma Taso Deljković, rukovoditeljica Odjeljenja za podršku svjedocima Suda BiH, bilo je obuhvaćeno 30 sudova i tužilaštava u BiH, ali i razgovarano s više od 50 svjedoka koji su ukazivali na izazove s kojima su se suočavali tokom procesa svjedočenja.

Deljković je napomenula da je i dalje potrebno unapređivati rad Odjeljenja za podršku te da je, osim usklađivanja s potrebama svjedoka, žrtava i pravosudnih institucija, potrebno vršiti usklađivanja i s adekvatnim zakonodavstvom Evropske unije.

“Naš cilj je bio da identifikujemo ključne potrebe koje imaju svjedoci i žrtve u krivičnim procesima u BiH kako bi obezbijedili da njihova svjedočenja i ono što žele da kažu u krivičnim procesima ne izaziva dodatnu patnju, ali i da daju siguran, kvalitetan i jasan iskaz kako bi se istina saznala”, rekla je Deljković.

Analizom je ustanovljeno da još uvijek postoje sudovi i tužilaštva, posebno na lokalnim nivoima, koji ne posjeduju odjeljenje za pomoć svjedocima. Navedeno je da bi ovakva odjeljenja trebala postojati ne samo u procesima ratnih zločina, nego u svim predmetima, kako bi svi svjedoci imali psihološku podršku od prijave krivičnog djela, kroz istražnu fazu i svjedočenje, pa i poslije.

Vršiteljica dužnosti predsjednice Suda BiH Minka Kreho u obraćanju je pojasnila da je do sada u Odjelu za ratne zločine ovog suda prošlo 14,5 hiljada svjedoka, od čega je njih 1.958 imalo mjere zaštite, što dodatno pojačava potrebu za postojanjem adekvatne podrške.

“S obzirom na to da se radi o vrlo osjetljivoj materiji, veoma je važno da svjedoci koji trebaju dati iskaz u sudnici imaju adekvatnu psihološku i tehničku podršku već od faze istrage, a posebno pred pojavljivanje i svjedočenje na glavnom pretresu”, kazala je Kreho.

Ona je dodala da je sudijama jako važna procjena stanja svjedoka koju dobiju od osoblja podrške svjedocima, da bi znali kako im pristupiti u toku pretresa.

Milanko Kajganić, glavni tužilac Tužilaštva BiH kazao je da su svjedoci ključno dokazno sredstvo tužiocima i da je podrška njima, posebno za krivična djela počinjena prije 30 godina, ključna. To je, dodao je, posebno važno jer zbog protoka vremena svjedoci nisu zadovoljni i trebaju podršku da daju iskaze u ovakvim predmetima.

“Nakon 30 i nešto godina svjedoci su rezignirani, razočarani naravno, zato što smatraju da njihove patnje nisu ranije prepoznate i da oni nisu zadovoljili pravdu pred sudovima. Jednostavno, u takvim situacijama nisu voljni da se ponovo izlažu retraumatizaciji, niti vjeruju institucijama”, dodao je Kajganić.

Pojasnio je da Tužilaštvo BiH trenutno ima 240 predmeta po poznatim izvršiocima, a da su u 113 predmeta optuženi nedostupni pravosudnim institucijama. Zbog toga smatra da svjedoci koji odlaze u druge zemlje moraju imati posebnu podršku kako bi lakše prebrodili traume kada ponavljaju svoje iskaze pred sudovima u regiji.

Prvi odjel za podršku svjedocima oformljen je pri Sudu BiH, po uzoru na isti odjel Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju. Kreirajući ovaj odjel 2005. godine, BiH je postala pionir u osnaživanju svjedoka za svjedočenje, posebno u traumatičnim predmetima, kakvi su oni za ratne zločine. Danas u zemlji postoje 22 odjela, u kojima je zaposleno 35 osoba, a jačanje kapaciteta ovakvih institucija jedan je od ključnih ciljeva koji će doprinijeti boljoj saradnji sa svjedocima i njihovoj adekvatnijoj zaštiti.