Petak, 9 maja 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.
Mile Ujić (desno) ispred zgrade Suda Bosne i Hercegovine. Foto: BIRN BiH

Ujić je oslobođen optužbe da je u okviru širokog i sistematskog napada Vojske Republike Srpske, policije i paravojnih formacija iz Srbije, učestvovao u progonu bošnjačkog stanovništva.

Predsjedavajući Sudskog vijeća Braco Stupar je čitajući presudu naveo da Vijeće nije našlo dokazanim da je Ujić svojim radnjama učestvovao u progonu bošnjačkog stanovništva, kao i da Tužilaštvo nije ponudilo dovoljno dobre dokaze tokom sudskog postupka.

Sudija Stupar je tokom obrazlaganja presude ukazao na nedostatke optužnice, navodeći da je napisana “na veoma konfuzivan i nerazumljiv način” te da su radnje za koje se Ujić tereti “preširoko definisane”. Dodao je i da izmjena optužnice nije doprinijela njenom poboljšanju.

Prema njegovim riječima, cjelokupna inkriminacija se zasniva na statusu optuženog, dok su konkretnije radnje u optužnici izostale.

Osvrćući se na 2. august 1992. kada je, prema optužnici, Ujić komandovao grupom pripadnika Gučevske čete u napadu na Kozadre, sudija Stupar je kazao da se na osnovu svjedočenja ne može zaključiti da je on, kao zamjenik komandanta Prve lake pješadijske brigade, komandovao ili učestvovao u napadu.

“Nema dokaza da je on obnašao tu funkciju. (…) Ovi zločini nisu provedenim dokazima dovedeni u vezu s Miletom Ujićem. Dokazima nije opisano šta je on konkretno poduzimao, koje radnje“, kazao je Stupar te dodao da Vijeće nalazi bitnim istaći da nema sumnje da su se događaji desili, što proizilazi iz brojnih svjedočenja, a što ni Odbrana tokom postupka nije osporila.

Ujić je prvostepenom presudom oslobođen odgovornosti da je komandovao tokom napada, u kojem je ranjeno više civila, uključujući i maloljetne osobe, a potom su muškarcima povezane ruke te su sa ženama i djecom odvedeni u pravcu sela Dobrašina, dok su vojnici zapaljivim mecima zapalili nekoliko kuća.

U optužnici se navodi i da je nekoliko muškaraca odvedeno i ubijeno, a njihovi posmrtni ostaci ekshumirani 1998. godine.

“Izmijenjenom optužnicom se on tereti da je naredio lišenje života vojno sposobnih muškaraca. To Sud nije mogao potvrditi“, naveo je Stupar.

Kako je rečeno tokom izricanja presude, Sud je cijenio iskaz vještaka vojne struke Martina Frančeševića, koji nije bio siguran u vojnu funkciju optuženog, ali je na upit Odbrane rekao da je optuženi obavljao civilnu funkciju u organima vlasti.

Suđenje Ujiću počelo je u junu 2020.

Ujić, koji nije prisustvovao izricanju presude, oslobođen je plaćanja troškova krivičnog postupka, a oštećeni su s imovinskopravnim zahtjevima upućeni na parnicu. Rješenjem Suda, ukinute su mu mjere zabrane putovanja.

Na ovu presudu dozvoljena je žalba Apelacionom vijeću Suda BiH.

Najčitanije
Saznajte više
Dževad Avdičević ispred Suda Bosne i Hercegovine sa braniocem Ifetom Feragetom. Foto: Detektor
Avdičević i ostali: Donijeli naredbu za strijeljanje zarobljenika
Na suđenju za zločine na području Sapne, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine pročitalo je iskaz preminulog svjedoka koji je u istrazi izjavio da je optuženi Dževad Avdičević potpisao naredbu za strijeljanje dva ratna zarobljenika.
Kušić: Susret s optuženim u logoru “Rasadnik”
Na suđenju za zločine na području Rogatice, svjedok Tužilaštva ispričao je da se 1992. sreo s optuženim Rajkom Kušićem u logoru "Rasadnik".
Zdravko Samardžija: Odnosili tijela iz zatvora
Avdičević i ostali: Čuo da je ubijen zarobljenik u Herama