Kulenović nije jedina koja je bila meta online napada tokom izbornog procesa. Novinari portala Raskrinkavanje su u istraživanju otkrili da su lažne vijesti i dezinformacije postale glavni alat za diskreditaciju protivnika tokom izbornog procesa, ali da meta nisu samo pojedinci.

Mete sve češće postaju i sami građani, ali i institucije koje provode i nadgledaju izborni proces, kao i mediji, objašnjava Emir Zulejhić, urednik Raskrinkavanja.

“Ono na šta smo također nailazili jesu manipulacije upravo vizuelnim sadržajem i na društvenim mrežama smo imali dosta primjera fotošopiranih, recimo, plakata s namjerom da diskreditiraju ili ismiju političke kandidate”, kaže Zulejhić.

U zemljama koje okružuju Bosnu i Hercegovinu, primjeri zloupotreba tehnologije u predizbornim kampanjama mnogo su ekstemniji. Čini se da je najviše primjera u Srbiji, gdje u tome prednjači vladajuća stranka, na koju se ugledaju i neke političke partije u Republici Srpskoj, poput SNSD-a.

Vesna Radojević, novinarka beogradskog KRIK-a i urednica Raskrinkavanja, smatra kako su predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i njegova Srpska napredna stranka (SNS) pokazali kolika je moć botova u predizbornim procesima i koliko mogu utjecati na izborne rezultate. Istraživanje koje je objavila pokazalo je kako je sa 8.500 bot naloga SNS-a objavljeno 43 miliona postova u kojima su podržavali predsjednika Srbije ili kritikovali opoziciju. Sve to je utjecalo na percepciju javnosti, a slični mehanizmi primijećeni su i kod drugih stranaka, u manjem kapacitetu.

“Samo je važno da ti boostuje tu podršku neka ekipa, koja to može da uradi, da stvori utisak u javnosti da njih zapravo ima puno. E to zapravo rade botovi i to su vrlo uspješno radili za SNS, i dan-danas rade itekako”, kaže ona.

Zamjenik urednika FakeNews tragača iz Novog Sada Ivan Subotić analizirao je botovsku mrežu sa nešto više od 10.000 naloga na društvenim mrežama, kojim je koordiniralo više od 3.000 ljudi. Sa jednim članom mreže je razgovarao i od njega doznao da to radi kako bi zadržao posao u jednoj lokalnoj instituciji u kojoj je zaposlen, te da se njegova aktivnost sastoji od pružanja afirmativne podrške i dijeljenja objava glavnih funkcionera SNS-a na društvenoj mreži Twitter, što smatra glavnim problemom.

“Na osnovu tog primjera opravdano sumnjamo da mnogi ljudi koji su zaposleni u institucijama zapravo svoje vrijeme koje bi trebali da provode radeći u tim institucijama, provode ‘lupajući’ pluseve i minuse na komentare ili na vijesti različitih portala”, objašnjava Subotić.

Uprkos velikom utjecaju koji mreže botova ili trolova mogu imati na izborni proces, njihovo zaustavljanje je teže nego što se čini. OSINT analitičarka i digitalna forenzičarka Nataša Kilibarda iz Beograda ističe da je trenutno jedini mehanizam zapravo uklanjanje takvih naloga s društvenih mreža.

“To su ogromne brojke, to je na desetine, stotine hiljada uklonjenih naloga, što djeluje svakako impozantno, koliko i zabrinjavajuće, međutim ne rješava problem. Oni rade ono što je do njih, međutim to nije dovoljno”, kaže Kilibarda.

Mehanizmi koje je BiH nedavno dobila nametnutim izmjenama Izbornog zakona uvode zabranu političarima da putem medija iznose lažne informacije koje bi mogle ugroziti integritet izbornog procesa i dezinformirati birače. Ali Dario Jovanović iz Koalicije “Pod lupom” upozorava da je to dugoročan proces, u kojem će biti teško dokazati šta je zapravo dezinformacija, a šta ne.

“Bit će teško dokazati ko stoji iza toga, pogotovo kada su u pitanju inkognito, nepoznati portali s nepoznatim vlasničkim backgroundom, odnosno vlasničkom strukturom iza toga”, dodaje Jovanović.

Stručnjaci, ali i kandidati očekuju da bi na lokalnim izborima u novembru ove godine prvi put u većem obimu glasači mogli vidjeti kako se, za još jače napade, koristi i umjetna inteligencija. Zulejhić, na osnovu prakse iz drugih evropskih zemalja u prethodnim mjesecima, navodi kako je ovakve pojave itekako moguće očekivati i da će, ako jedan politički subjekt pokrene takvu akciju, vrlo brzo i drugi preuzeti iste metode.

“Ono što je problem s takvim sadržajem jeste što ga je jako teško prepoznati, jako teško i dokazati da je on netačan i manipulativan”, kaže Zulejhić.

Takvog sadržaja pribojava se i Kulenović, koja je neke od njegovih utjecaja već osjetila na vlastitoj koži.

“Danas, u tom nekom modernom svijetu umjetne inteligencije i napredaka, ako se svašta može namontirati, bojim se šta se sve može desiti u budućnosti”, kaže Kulenović.