Predstavljen vodič za medijsko izvještavanje o ratnom seksualnom i rodno zasnovanom nasilju

Predstavljanje “Vodiča za medijsko izvještavanje o ratnom seksualnom i rodno zasnovanom nasilju”. Foto: BIRN BiH

Voditeljica ureda TRIAL International u Bosni i Hercegovini, Selma Korjenić, kazala je da je ova organizacija kroz svoj dugogodišnji rad pružanja pravne pomoći preživjelima prepoznala važu ulogu medija u izvještavanju o prošlosti i krivičnim djelima rodno zasnovanog nasilja, stoga se prirodno razvila ideja za kreiranje “Vodiča za medijsko izvještavanje o ratnom seksualnom i rodno zasnovanom nasilju“.

“Iza svakog izvještavanja stoje ljudi – ljudski životi i sudbine, i na nama je da pričamo o njihovim stradanjima i traženju pravde na najbolji način“, rekla je ona tokom promocije vodiča u Sarajevu.

Autori publikacije – Džana Brkanić, Haris Rovčanin i Radmila Žigić – govorili su o važnosti načina na koji se izvještava o osjetljivim temama, s naglaskom na pristup preživjelima i razvijanju svijesti javnosti.

Izvršna direktorica Fondacije “Lara“ iz Bijeljine, Radmila Žigić, za vodič kaže da čini održivim sve ono što se pokušalo transformisati otkako su se počeli procesuirati ratni zločini, ratno seksualno nasilje, između ostalog, da se promijeni svijest, mentalitet i način razumijevanja problema u pravosuđu te uvede element humanizacije.

“Mi i dalje živimo u situaciji u kojoj je žrtva koja je prijavila silovanje nakon izjave date u policijskoj stanici puštena na ulicu da izađe sama. Niko nije provjerio da li je onaj koji je izvršio silovanje ili oni koji su mu možda pomagali pritvoren ili se slobodno kreće“, kazala je ona.

Žigić je naglasila kako bi dobro bilo da ovaj vodič bude dostupan, osim novinara, i studentima žurnalistike, zbog važnosti da se o ovim temama izvještava bez štete za preživjele.

Predstavljanje “Vodiča za medijsko izvještavanje o ratnom seksualnom i rodno zasnovanom nasilju”. Foto: BIRN BiH

Džana Brkanić, zamjenica urednika Balkanske istraživačke mreže u BiH (BIRN BiH), govorila je o štetnim praksama koje su novinari uočili prateći suđenja za ratno seksualno nasilje, između ostalog, stigmatizaciji koja se ponavlja kod ispitivanja svjedoka, najčešće od strane Odbrana, i pokušajima diskreditacije žrtve kroz pitanja o prethodnom intimnom životu ili postojanju otpora.

“Susretali smo se i s naslovima poput ‘Prijavila silovanje, a varala supruga’, te preporučujemo da se nikada ne prebacuje odgovornost na preživjele i ne traži opravdanje za krivično djelo”, rekla je.

Naglasila je koliko je bitno objektivno i izbalansirano izvještavanje, kao i davanje konteksta za šta je neko optužen, uz poštivanje presumcije nevnosti, ali da detalji nisu nužni.

“Vodič nije samo namijenjen novinarima već i udruženjima i nevladinim organizacijama koje rade sa žrtvama. Žrtve i preživjali trebaju da dobiju vodič da znaju šta je obaveza medija i šta mogu da očekuju od jednog izvještaja sa suđenja, već i prilikom intervuja“, rekla je ona.

Vodič je nastao nakon razmjene iskustava novinara BIRN-a BiH i drugih medija nakon radionica održanih prošle godine u Sarajevu i Banjaluci.

Pomoćnik urednika BIRN-a BiH Haris Rovčanin ukazao je na uočene tipove stigmatizacije u sudnici poput pristanka žrtve na spolni odnos, stigme koja prati muškarce koji su silovani u ratu, insinuacije o promiskuitetu žrtve, da je nagovorena da svjedoči, da ima lične motive i drugim.

“U toku je sudski postupak za silovanje gdje se skoro svi ovi vidovi stigmatizacije ponavljaju u tom predmetu“, kazao je on.

Brkanić, Rovčanin i Žigić su posebno istakli odnos prema preživjelima prilikom medijskog izvještavanja.

“Uloga medija je da prenese i da bude glas žrtve i preživjelog. Trudimo se da nam dostojanstvo žrtve i preživjelog bude na prvom mjestu“, kazala je Brkanić dodavši da novinari mogu praviti interesantne naslove i priče, bez da naruše dostojanstvo žrtve.

Pri tome, važnost medija u izvještavanju o ovoj temi se ogleda i u tome da ukazuje na sistemske nepravilnosti kojima su žrtve izložene u BiH.

Žigić je skrenula pažnju na digitalni trag koji ostaje godinama nakon što se o nečemu izvještava, pojašnjavajući da nakon određenog perioda preživjelima neće biti drago da pronađu svoje ime prilikom pretreživanja na internetu.

“U trenutku kada nam žrtva nudi intervju, moramo razmišljati o njenom životu sutra, za pet godina, i njenoj porodici“, rekla je ona, pojasnivši da novinari o tome moraju voditi računa, bez obzira na istinoljubivost i želju da budu autentični.

Kako je rečeno, planirano je da vodič bude preveden na engleski jezik kako bi pomogao i novinarima u drugim državama.