Njegov primjer samo je posljednji u nizu odluka domaće diplomatije koji kod međunarodnih partnera podižu obrve i slabe ugled zemlje. Jednom kada zauzmu svoje pozicije u stranim zemljama, diplomate koji predstavljaju BiH nemaju jedinstven glas. Tako Milorad Dodik u Rusiji tamošnjem predsjedniku Vladimiru Putinu obećava da zemlja neće ući u NATO dok predstavnici vladajućih stranaka iz Federacije u Briselu zagovaraju euroatlantske integracije.

Osim političkih podjela, bh. diplomate nemaju dva ključna dokumenta koja bi im odredila u kom pravcu se kreću, pa stav prema vani podijeljen je i oko nekih ključnih događaja koji oblikuju međunarodne odnose, poput ruske invazije na Ukrajinu i rata u Gazi.

“Nažalost, sva kompleksnost našeg sistema i političkog uređenja zapravo se oslikava u našoj vanjskoj politici”, kaže Edo Kanlić, koji je godinama predvodio Inicijativu za monitoring EU integracija.

“Najbolji dokaz tome jeste činjenica da i dan-danas nemamo zakon o vanjskim poslovima, kao ni važeću strategiju vanjske politike“, dodaje on.

Vijeće ministara usvojilo je tekst zakona ali on još nije usvojen u Parlamentarnoj skupštini. Nakon što je prethodna strategija istekla prošle godine, BiH trenutno nema važeći dokument okvira vanjske politike.

Ulazak u EU te odnos i moguće pridruživanje vojnoj alijansi NATO bit će neki od glavnih poglavlja takvog dokumenta. Sada se stavovi o tome razlikuju unutar BiH, pojašnjava Josip Brkić, zamjenik ministra vanjskih poslova BiH.

“Možda je to razlog zbog kojeg do danas nemamo novu verziju strategije”, dodaje on.

U protekle tri decenije BiH je usvojila samo dvije strategije o vanjskim poslovima, od kojih je posljednja istekla prošle godine. Bilo je nekoliko pokušaja usvajanja zakona, a ovaj saziv Vijeća ministara prvi je koji je uspio postići dogovor i usvojiti Nacrt zakona. Ali Državni parlament mu nije dao podršku i od septembra 2023. godine zakon se nalazi na usaglašavanju.

Taj proces je prespor u današnjem geopolitičkom trenutku, smatra dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Sead Turčalo.

“To bi olakšalo znatno, onima koji su svjesni svog posla, posao i poziciju BiH u svijetu, jer bi i naši partneri mogli iz tih strateških dokumenata razumijevati kako ćemo se mi ponašati“, dodaje Turčalo.

Bez jasnog plana i okvira, zemlja ostaje ranjiva na vanjske uticaje, pojašnjava on i dodaje da je postojala cijela serija prijetnji ruskog ambasadora u BiH koji je navodio da BiH ne može samostalno odlučivati o svojoj vanjskoj politici, nego da o njoj mora konsultirati Rusku Federaciju.

“Ako nema reakcije, onda javnost polako počinje prihvaćati stav u kojem, zapravo, Ruska Federacija može imati takvu vrstu utjecaja na našu vanjsku politiku, gdje se mi praktično ne ponašamo kao suverena država”, dodaje Turčalo.

Nigdje se jasnije ne ocrtavaju podjele u vanjskoj politici kao u odnosu prema Rusiji.

“Za neka područja je bilo nužno već odavno donijeti specifične strategije jer upravo to čemu smo izloženi duži niz godina onda utječe, zbog nedostatka tih specifičnih strategija, na dugoročno funkcioniranje države”, pojašnjava Turčalo.

Zbog ovog, ali i stanice na kojoj se BiH trenutno nalazi na evropskom putu, usvajanje zakona o vanjskoj politici bit će jedan od prvih testova za bh. zvaničnike. Kanlić ovaj test vidi kao prvi korak ka važnoj reformi vanjske politike, koja je zemlji neophodna.

“To je zakon koji će objediniti dosadašnju praksu i zapravo sve te propise koje smo imali u različitim legislativama staviti u jedan zakon”, kaže Kanlić.

“Mislim da će vanjski utjecaj, govorim o europskom i američkom utjecaju, na neki način potaknuti, čak i pritisnuti bh. zvaničnike da što prije usaglase svoje stavove, makar oko ovih ključnih pitanja, kao što je donošenje zakona o vanjskoj politici”, smatra Harun Karčić, vanjskopolitički novinar Al Jazeera Balkans.

Bivši ministar za vanjske poslove BiH Igor Crnadak pojašnjava koliko je rad diplomatsko-konzularne mreže otežan bez odgovarajućeg zakona. Tokom svog mandata suočavao se i sa izazovom neposluha ambasadora, putem kojih je želio uspostaviti neku vrstu međunarodne saradnje, zbog čega usvajanje zakona vidi kao jedno od rješenja.

“Moje iskustvo je bilo da imate mnogo ljudi i diplomata koji su izuzetno profesionalni, izuzetno dobro rade svoj posao, ali imate i onih koji su manje vrijedni. U svakom slučaju, mislim da nam treba prije svega što bolja koordinacija politička unutar zemlje, da bi onda taj jedinstveni glas mogao da ide prema vani”, kaže Crnadak.

U Ministarstvu vanjskih poslova se nadaju da će Nacrt, odnosno budući zakon, pomoći jasnijem putu BiH prema EU, ali i boljoj strukturi u Ministarstvu.

“Intencija zakona je da predstavljanje BiH bude dostojanstveno, profesionalno i da imamo osobe od najvećeg integriteta, u osobnom, političkom i svakom drugom smislu, koje će predstavljati BiH kao šefovi diplomatsko-konzularnih predstavništava na svim zemljama”, pojašnjava Brkić.

Danas ne postoji saglasnost o tekstu zakona u Državnom parlamentu pa je njegovo usvajanje odloženo. Tekst nove strategije tek bi se trebao pripremati.

Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova u jednom od ranijih intervjua za Detektor je naveo kako bi nova strategija trebala predvidjeti usklađenost sa EU i NATO putem. Ali dodaje i da su to glavni razlozi zbog koji predstavnici Republike Srpske u institucijama BiH neće podržati ovaj dokument.

Dok ruska invazija na Ukrajinu i rat u Gazi značajno mijenjaju odnose u svijetu, Konaković smatra da takve krize neće pronaći značajno mjesto u vanjskopolitičkoj strategiji.

“Ovdje je koncept da je to istrajavanje na europski i euroatlanskim integracijama, a naravno dijelom će se strategija baviti tim periodičnim procesima, nažalost ponekad i ratovima. Ali strateški, mi bismo trebali potvrditi ono što Bosna i Hercegovina živi već od Daytona do danas”, kazao je Konaković.

Konačni tekst strategije usvaja Predsjedništvo BiH čija tri člana nisu u posljednjih godinu dana imala iste stavove o ključnim međunarodnim događajima niti položaju BiH u njima.