“Napominjemo da je praksa ovog suda da sa zvaničnim saopštenjima istupa tek nakon što stranke zaprime odluku. Međutim, u konkretnom slučaju, u medijima su se već pojavile određene informacije, što je i očekivano s obzirom da je ovaj predmet već od samog početka medijski i od šire javnosti itekako popraćen”, navedeno je u saopštenju Suda BiH.

Detektor je ranije pisao o stavu pravnika koji smatraju da je uloga Suda da sazna na koji način informacije “cure”, a nakon što su Odbrane u predmetu “Respiratori” ukazale da su za prvostepenu i konačnu presudu saznali iz medija.

“Prvo smo pročitali u medijima, onda je bilo na svim vijestima i u dnevniku da je potvrđena osuđujuća presuda. Nemam ja vremena da klijentu objasnim zašto, jer nisam dobila odluku, ne mogu da pročitam, ne mogu čovjeku reći o čemu se radi. On saznaje iz medija da ide u zatvor, porodica njegova saznaje to, žena, djeca, majka. To je nehumano”, kaže Mirna Avdibegović, advokatica Fikreta Hodžića.

Advokatica Tatjana Savić kaže kako je Sud prvo dužan da dostavi strankama odluku prije nego obavijesti javnost.

“Vrlo je problematično da stranke u krivičnim postupcima, osumnjičeni i optuženi, iz medija saznaju šta se dešava u samom postupku”, kaže Savić.

Česte su situacije, navode iz Suda BiH, da mediji objave informaciju o nekoj odluci koja prethodno nije zaprimljena kod svih stranka ili branilaca, pri čemu Sud informaciju nije iznio u javnost. Kažu da najčešće takvu informaciju iznesu same stranke, odnosno Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, koje prvo zaprimi odluku, ili branilac.

Avdibegović upozorava da nije samo riječ o presudama, već da su i podaci iz istrage završili u medijima.

Tajnost istrage po potrebi

Tužilaštvo BiH je u maju 2020. godine, navodi Avdibegović, nakon što je preuzelo predmet iz Kantonalnog tužilaštva Sarajevo, objavilo dijelove iz stručnog vještačenja.

“U nalazu vještaka utvrđeno je da nabavljeni ventilatori ne posjeduju ni minimum potrebnih bitnih karakteristika za adekvatan tretman pacijenata u jedinicama intenzivne terapije, među koje spadaju pacijenti oboljeli od Covida 19”, navedeno je, između ostalog, tada na stranici Tužilaštva.

“Niko ih nije oduzeo kao opasnu stvar koja se ne smije koristiti, a daje se saopštenje u medijima da su neprihvatljivi, i to u jeku pandemije gdje niko ne smije doktoru otići”, kaže Avdibegović.

Tužilaštvo BiH je u nekoliko navrata putem svoje zvanične web stranice tokom 2020. godine informisalo javnost o toku istrage u predmetu “Respiratori”. Informacije su se odnosile na vještačenje, prikupljanje dokumentacije, rad tužilačkog tima na terenu.

Istraga mora biti tajna, mišljenja je Avdibegović, koja navodi da Tužilaštvo ima takav stav prema advokatima koji im se obraćaju kada traže informacije o svojim klijentima.

“Ne znamo da li postoji istraga, njemu u tom trenutku još nije saopšteno je li osumnjičen ili nije. Dokaz nije proveden na Sudu, nismo imali priliku ništa argumentovati. Osnovi sumnje izađu prvo u medijima. Ja idem na ispitivanje ili po prijedlog za određivanje pritvora ili produženje pritvora, a onda iz medija vidim šta se mom klijentu stavlja na teret”, kaže Avdibegović i dodaje kako ne može svaki put istupati javno i demantovati određene navode, jer bi na taj način otkrila sadržaj spisa.

U izvještaju Transparency Internationala o monitoringu slučajeva korupcije u BiH za 2022. i 2023. godinu navodi se da je zapažen niz pojava koje se mogu okarakterisati kao nepoštivanje prava optuženih. Kao primjer navode predmet “Fadil Novalić i ostali”, u kome je “predsjedavajući Sudskog vijeća u jednom trenutku izjavio da nema načina da natjera Tužilaštvo da dostavi sve predmete Odbrani”.

“U ovom predmetu je vođeno više različitih istraga, te iz tih istraga tužioci nisu dostavili dokaze iako su imali mogućnost da ih koriste u konkretnom postupku. Prema odredbama Zakona o krivičnom postupku, tužioci prikupljaju i one dokaze koji idu u korist optuženom”, navodi se u izvještaju Transparencyja te dodaje da “poštivanje prava optuženih istovremeno obezbjeđuje integritet pravosudnog sistema i građansko povjerenje u njegovu pravičnost”.

Tužilaštvo BiH za Detektor pojašnjava da je “javnost informirana o rezultatima vještačenja u vrijeme kada se predmet vodio protiv NN osumnjičenih, a ne Fadila Novalića i drugih”, navodeći da im je to sugerisano od međunarodnih institucija zbog jačanja komunikacije s medijima i javnošću tokom istrage i u predmetima od javnog interesa.

“Naprimjer, u izvještaju Misije OSCE-a egzaktno se navodi: ‘Misija smatra da bi povećanje pristupa informacijama medijima i javnosti o aktivnostima tužilaštava, pogotovo u fazi istrage, bilo dobro mjesto da se počne rješavati ova praznina u pogledu odgovornosti. VSTV BiH, tužilaštva i sudovi trebaju javnosti učiniti dostupnim smislene i detaljnije informacije o istragama, krivičnom gonjenju i suđenjima u predmetima, pogotovo u slučajevima kada postoji izražen interes javnosti’”, odgovaraju iz Tužilaštva.

Advokatica Tatjana Savić navodi da državni Zakon o krivičnom postupku (ZKP) ne definiše da li je istraga javna ili tajna, ali Tužilaštvo BiH se često poziva na tajnost istrage, a u javnost “servira ono što im u određenom trenutku odgovara”.

“Zakon kaže da osumnjičeni ima pravo da vrši uvid u dokaze tokom istrage koji mu idu u korist. To mi se nikada nije desilo da mi je neko iz tužilaštva dao dokaze tokom istrage za mojih 20 godina u advokaturi. Zakon kaže da se mogu uskratiti oni dokazi u istrazi čije bi objelodanjivanje odbrani ugrozilo interese istrage. Nigdje u zakonu ne piše da se istraga vodi kroz medije u javnosti, a ne u okviru institucija koje to rade”, kaže Savić.

Iznošenjem dokaza iz istrage u javnost narušava se pravna sigurnost i vladavina prava, smatra Avdibegović.

“Ako se ja osjećam nesigurno u pogledu postupka, pa kako će se moj klijent osjećati sigurno? Dovodimo se u situaciju da nam javnost sudi. Stvara se u javnosti dojam da su ljudi krivi prije postupka. Zato što se unaprijed iznose dokazi u javnosti, onda ste vi kao branilac prisiljeni nešto reći. Moja strategija je da ne iznosim ništa, a onda iznese Tužilaštvo nešto što nije tačno”, upozorava Avdibegović.

Iz Tužilaštva navode kako javnost i mediji često pokazuju veliki interes za predmete koji su od javnog značaja i bitni za vladavinu prava, te zbog toga imaju obavezu prema javnosti pružiti informacije kada je to moguće.

“Predmet ‘Fadil Novalić i drugi’ pravomoćno je okončan, tužiteljstvo je navode optužnice dokazalo u sudnici tijekom postupka, tako da doista ne možemo komentirati navode odvjetnika obrane”, navode iz Tužilaštva BiH.

Upitno poštivanje presumpcije nevinosti

Savić, pravna zastupnica Ranka Debevca, suspendovanog predsjednika Suda BiH koji se sumnjiči za zloupotrebu položaja, navodi kako je njen branjenik uhapšen a da mu uopšte nije rečeno zbog čega se lišava slobode. Dodaje kako mu prilikom hapšenja nije rečeno za koje krivično djelo se sumnjiči, niti koji su razlozi za pritvor.

“Nakon toga glavni tužilac saziva press konferenciju i kaže da je on lišen slobode zbog postojanja sumnje da je počinio tačno određena krivična djela i da su pritvorski razlozi za lišenje slobode opasnost od uticaja na istragu. Tek nakon konferencije Debevec biva saslušan od strane tužioca, koji mu ni tom prilikom ne saopštava razloge zbog kojih je lišen slobode. On to prvi put saznaje iz prijedloga za određivanje pritvora”, kaže Savić, koja se žalila na ovu odluku, ali je dobila odgovor od Suda BiH “da u svojim odlukama ne ispituje zakonitost lišenja slobode”.

Savić smatra kako je, prije nego odluči o pritvoru, sud dužan odlučiti o zakonitosti lišenja slobode. Ona je zbog toga uputila apelaciju Ustavnom sudu BiH i Instituciji ombudsmana za ljudska prava BiH.

“Nažalost, u posljednje vrijeme tužilaštva pripremaju javnost za predmete na način da se serviraju određene informacije i to selektivno određenim medijima. Postavlja se pitanje svrhe vođenja krivičnih postupaka. Da li je to zadovoljenje nečega što je plasirano kao interes javnosti ili vladavine prava i zakonitosti jednog sudskog postupka”, zaključuje Savić, koja zastupa Debevca, kojem je sredinom februara, kao i Osmanu Mehmedagiću, bivšem direktoru Obavještajno-sigurnosne agencije, produžen pritvor.

Zlatko Knežević, dugogodišnji sudija Ustavnog suda BiH koji je otišao u penziju, ističe kako se u svakom momentu mora poštovati presumpcija nevinosti. Prema njegovom mišljenju, to se ne poštuje u odnosu na osumnjičene ukoliko se radi o sudijama, tužiocima i političarima.

“Mislim da se ozbiljno treba zapitati kuda vodi ovo prethodno presuđenje. Nekada su se tražili dokazi da se neko skine s funkcije, sada se neko skida s funkcije pa se traže dokazi. Ne ide to ka dobrome. Jedna je stvar biti na oku javnosti oko rada i procjenjivanja, a druga je stvar pretvoriti taj stav u nekakav oblik potjernice”, upozorava Knežević.

Detektor je prošle godine u saradnji s Transparency Internationalom u BiH objavio “Indeks transparentnosti pravosudnih institucija”, koji je ukazao na nejednaku praksu i neuređenost u smislu komuniciranja sudova i tužilaštava s javnosti.

Ne želeći da komentarišu pojedinačne slučajeve, iz Misije OSCE-a u BiH navode kako su pravosudni organi dužni pružati blagovremene i sadržajne informacije o krivičnom gonjenju i donošenju presuda u konkretnim predmetima, naročito u predmetima od velikog javnog interesa, vodeći pri tome računa o poštivanju privatnosti sudionika, u onoj mjeri u kojoj je to opravdano u konkretnom predmetu.

“Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH izradilo je niz smjernica i alata, u namjeri da pravosudnim institucijama da smjernice kada se radi o objavljivanju dokumenata poput optužnica i presuda. Potrebna je dosljedna i potpuna primjena tih smjernica”, navode iz OSCE-a.

Halil Lagumdžija, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV), ističe kako je praksa ove institucije za odluke disciplinskih komisija da one nisu dostupne javnosti prije nego što ih dobiju stranke u postupku. On smatra kako bi ovu praksu trebali slijediti svi sudovi u državi, jer u suprotnom curenjem odluka se mnogi principi krivičnog postupka dovode u pitanje.

“To ću delegirati na jednoj od narednih sjednica VSTV-a i ako nije u dovoljnoj mjeri razrađeno kroz smjernice, predložit ću da se to donese kao zaključak ili neka smjernica i uputi sudovima”, govori Lagumdžija za Detektor.

Iz Suda BiH za Detektor kažu da oni svoje odluke objavljuju na zvaničnoj web stranici u skladu sa Smjernicama za objavljivanje tužilačkih i sudskih odluka koje je izdao VSTV.

U slučajevima kada je informacija objavljena u medijima a stranke nisu zaprimile odluku, Sud izdaje saopštenje za javnost ili potvrdi tu informaciju iz medija uzimajući u obzir korist i svaku štetu koja može proisteći iz toga, pojašnjavaju.

“Takva informacija se objavi ili potvrdi najviše iz razloga kako bi Sud objavljivanjem informacije tačno, objektivno i pravovremeno informisao javnost, a istovremeno se spriječile zloupotrebe eventualnim iznošenjem i širenjem neistinitih informacija”, navodi se u odgovoru Suda za Detektor.

Marsela Bajramović, koja je zastupala Fahrudina Solaka, ranije je pozvala Sud i Tužilaštvo BiH na interne provjere curenja informacija.

“Takve stvari se ubuduće moraju spriječiti”, rekla je Bajramović.