Žrtvama ratne torture potreban novi rok za status u Republici Srpskoj
Zakonom o zaštiti žrtava ratne torture Republike Srpske, koji je usvojen 2018., žrtve koje su željele da ostvare prava predviđena tim zakonom imale su rok da se nadležnim institucijama prijave do oktobra 2023., a na panel-diskusiji o rezultatima i izazovima u primjeni ovog zakona, održanoj u Banjaluci, još jednom je skrenuta pažnja na ovaj problem.
Nema naznaka da bi mogao biti dat novi rok za prijavu, a na panel-diskusiji je navedeno da on nije bio dovoljno dug zbog naročito složenih procedura i uslova pod kojima je žrtva ratne torture trebalo da se prijavi.
Iz organizacije “Udružene žene“ iz Banjaluke i ranije su upozoravali da Zakon precizira jasne procedure prijave žrtava. Po tim procedurama, žrtva je morala da ima nalaze koji su napravljeni neposredno nakon torture, a mogu biti dovoljne sudske presude i svjedočenja.
Žrtve koje nemaju te dokaze moraju, prema Zakonu, prvo da idu u policiju, a zatim u sud. Mnogi su zbog toga odustajali jer nisu željeli da prolaze kroz nepotrebnu dodatnu traumatizaciju, upozoravali su iz organizacije “Udružene žene“.
Prema podacima Ministarstva rada i boračko invalidske zaštite, u Republici Srpskoj je 301 žrtva ostvarila status po važećem zakonu – 211 žena i 90 muškaraca. Od toga 202 žrtve imaju prava na osnovu kojih se vrši isplata, a 77 žena je ostvarilo pravo na osnovu seksualnog nasilja.
Iz organizacije “Udružene žene“ navode da se radi o jakom malom broju lica i da ograničenje roka nije nešto što je praksa u regionu.
“Jednostavno, ovdje je prestao da važi taj rok, nije razmatrano njegovo produženje, ali i ovih 300 lica koje je ostvarilo pravo ima, po zakonu, pravo na banjsku rehabilitaciju ali to pravo nikada nije realizovano. Ministarstvo nikada nije raspisalo konkurs kako bi se oni mogli prijaviti“, rekla je Gorica Ivić iz organizacije “Udružene žene“.
Iz organizacije TRIAL International navode da oni i dalje insistiraju na tome da rok za prijavu bude izbačen iz Zakona ili se produži.
“Petogodišnje ograničenje može predstavljati veliku prepreku za žrtve koje žele da ostvare status. Prema međunarodnoj praksi i međunarodnim standardima, što je ukazano više puta od strane UN tijela i izvjestilaca, petogodišnje ograničenje ne bi trebalo da stoji u Zakonu“, rekao je Kenan Sadović, pravni savjetnik TRIAL-a.
Analiza “Izazovi i implementacija Zakona o zaštiti žrtava ratne torture Republike Srpske“ obuhvatila je brojna svjedočenja žrtava ratne torture ali i stavove stručnjaka. Svi su, kaže jedan od autora analize, jedinstveni da je rok za prijavu najveći problem.
“Zajednički stavovi su da rok mora biti produžen. Razlog za to je, po izjavama naših sagovornika, da neki nisu informisani o tom zakonu. Brojni ljudi koji žive u inostranstvu uopšte nisu znali za Zakon“, rekao je Radenko Udovičić, koautor ove analize.
Prema njegovim riječima, kod mnogih žrtava seksualnog nasilja još nije sazrelo vrijeme da se prijave.
Inače, u Republičkom centru za istraživanje ratnih zločina u oktobru 2022. su rekli da su zaprimili 542 zahtjeva za priznavanje statusa žrtve ratne torture, ali da su u evidenciji pronašli samo 54 lica koja su na osnovu toga dobila traženi status. I iz te institucije tada su bili saglasni da je rok za prijavu trebalo produžiti.
Iz Vlade Republike Srpske za sada, prema riječima članova nevladinih organizacija koji se bave ovom problematikom, nije stigao pozitivan odgovor.
