Željeznička stanica Štrpci, Rudo. Foto: Centar za nenasilnu akciju.
Grupa aktivista uz podršku Centra za nenasilnu akciju (CNA) u 19. akciji po redu nastavila je sa obilježavanjem neobilježenih mjesta stradanja u BiH – na području Hrasnice na Ilidži, na širem području Kalinovika te Željezničke stanice Štrpci kod Rudog.
U ovoj akciji obilježene su dvije lokacije koje su bile zatočenički objekti pod kontrolom jedinica Armije BiH na području Hrasnice kod Ilidže, zatočenički objekti i mjesta egzekucija i masovnih grobnica žrtava bošnjačke nacionalnosti na širem području Kalinovika.
Jedan od ciljeva ovakvih akcija jeste podizanje svijesti o važnosti obilježavanja, ukazivanje na mjesta patnje i solidarisanje sa žrtvama koje se godinama bore za pravo na sjećanje.
Aktivistima se na području Kalinovika pridružio i Amer Kadić, član Udruženja “Istina Kalinovik ‘92”, koje nastoji obilježiti zatočeničke objekte za Bošnjake, kao i lokacije egzekucija i masovnih grobnica na području Kalinovika.
“U ‘Barutnom magacinu’, koji smo upravo obilježili, bilo je zatočeno 80 osoba s područja Kalinovika, pretežno muškaraca, tu su bili maltretirani, a potom su odvoženi kamionima do lokacije na Mehkim brdima i drugdje, gdje su ubijeni. Ovdje ne postoji spomenik jer je ovo vojna imovina, dijelom i općinska, i mi tu nemamo nikakvu mogućnost dogovora sa Općinom Kalinovik”, kazao je Kadić te dodao da udruženje svake godine dolazi i organizira obilježavanje stradanja.
Barutni magacin, Kalinovik. Foto: Centar za nenasilnu akciju.
Osim “Barutnog magacina” aktivisti su, kako navode iz CNA, u ovoj akciji obilježili i lokacije egzekucije i masovnih grobnica na prevoju Rogoj, kao i na lokalitetu Mehkih brda, u okolini Kalinovnika.
Sud BiH je za zločine počinjene na području Kalinovika osudio Ratka Bundala na 19 godina, Neđu Zeljaju na 15 godina i Đorđislava Aškrabu na sedam godina zatvora. Za zločine u Kalinoviku, pred Haškim tribunalom osuđeni su Ratko Mladić, Momčilo Krajišnik i Biljana Plavšić.
Prema saopćenju CNA, više objekata na području Hrasnice kod Ilidže su u periodu od 1992. do 1994. godine služili kao zatočenički objekti za vojnike i civile srpske nacionalnosti. Objekti su bili pod upravom Armije BiH, a zatočenici su držani u nehumanim uslovima i bili podvrgnuti ubistvima, zlostavljanju i premlaćivanjima. Aktivisti su na području Hrasnice u ovoj akciji obilježili dvije lokacije zatočenja – podrumske prostorije u blizini jednog od solitera te obližnje garaže.
Za zločine počinjene na području Hrasnice pred Apelacionim sudom u Beogradu osuđen je Husein Mujanović na četiri i po godine zatvora. Sud Bosne i Hercegovine prvostepenom presudom je Senada Gadžu, Zaima Laličića i Sulju Hebiba oslobodio optužbi za zločine nad civilima u Hrasnici.
Podrumske prostorije skladišta u Hrasnici, Ilidža. Foto: Centar za nenasilnu akciju.
Treće mjesto koje su obilježili jeste Željeznička stanica Štrpci kod Rudog, gdje su pripadnici paravojne formacije “Osvetnici”, iz voza koji je saobraćao na pruzi Beograd – Bar, 1993. godine oteli 20 putnika nesrpske nacionalnosti, koje su potom ubili u mjestu Mušići, a kasnije tijela bacili u jezero Perućac.
Ubijeni su bili građani Prijepolja, Bijelog Polja, Beograda i Podgorice. Najstarija žrtva imala je 59, a najmlađa 16 godina. Do danas su pronađeni posmrtni ostaci samo četiri žrtve, dok se za ostalim i dalje traga.
“Nažalost, većina tijela ubijenih njihove porodice nikad nisu pronašle. Mjesta zločina se moraju otkriti na sve tri strane i obilježiti adekvatno, da bi sljedeće generacije bile upućene o tome šta se dešavalo u ovim groznim vremena i da se to više nikad ne ponovi”, kazao je Krsto Rakić, ratni veteran i mirovni aktivista iz Rudog koji se aktivistima pridružio u Štrpcima.
Obrad i Novak Poluga, Petko Inđić, Radojica Ristić, Dragan Šekarić, Oliver Krsmanović i Miodrag Mitrašinović su presudom Suda BiH osuđeni na po 13 godina zatvora jer su kao saizvršioci učestvovali u ubistvima 20 civila izvedenih iz voza na stanici u Štrpcima. Ovom presudom Luka Dragičević je oslobođen krivnje. Sud BiH osudio je i Bobana Inđića na 15 godina zatvora za isti zločin.
Milana Lukića je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju osudio na doživotnu kaznu zatvora zbog zločina počinjenih u Višegradu, a Sud BiH je početkom 2020. protiv njega podigao optužnicu zbog zločina u Štrpcima, koju je odbio primiti na služenju kazne u Estoniji, dok je Nebojša Ranisavljević na 15 godina zatvora osuđen u Crnoj Gori.
Viši sud u Beogradu donio je u februaru 2023. godine prvostepenu presudu kojom je optužene Gojka Lukića, Duška Vasiljevića i Jovana Lipovca osudio na kazne zatvora u trajanju od po deset godina, a Draganu Đekić na kaznu zatvora u trajanju od pet godina zbog otmice putnika iz voza u mjestu Štrpci.
Ukupan broj obilježenih mjesta stradanja u BiH ovom 19. akcijom je dostigao broj od 140
