Matuzović i ostali: Na spiskovima za razmjenu morao biti potpis optuženog

Svjedok Mijo Matanović, zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH, ispričao je da je nakon smjene Tome Aračića sa pozicije predsjednika Komisije za razmjenu, on imenovan na tu poziciju, te da je obavio nekoliko razmjena zarobljenika srpske nacionalnosti za Bošnjake i Hrvate.

“Iako do tada nije bilo potrebno, zbog nedjela Aračića, ja sam morao na svakom zahtjevu za razmjenu i spisku imati potpis, odnosno saglasnost komandira Vojne policije Pere Vincentića, te komadanta Zbornog područja, generala Đure Matuzovića“, rekao je svjedok.

Odgovarajući na pitanje branioca Vlade Adamovića, svjedok je kazao da mu je potpis Matuzovića bio potreban zbog sigurnosti da niko neće zaustaviti konvoj koji je krenuo na razmjenu.

“Zbog njegovog potpisa mogli smo osigurati i prijevoz, topli obrok i nismo imali problema pri prolasku kroz punktove“, rekao je svjedok i naveo da je oko razmjene najviše komunicirao s Vojnom policijom.

Prema njegovim riječima, Vojna policija je bila zadužena za smještaj i brigu o zarobljenicima koji su bili zatvoreni u zgradi “Striola“, fiskulturnoj sali osnovne i srednje škole u Donjoj Mahali, gdje je, prema iskazu svjedoka, bilo oko 800 zatvorenih Srba, vojno sposobnih.

Tužiteljica Marijana Čobović predočila je nekoliko dokumenata Komisije za razmjenu sa spiskovima ljudi koje potražuje da bi bili razmijenjeni, a svjedok je potvrdio da je potpisao te dokumente.

Predočila je tužiteljica dokument Komisije koji je upućen komandantu Zbornog područja Posavina Đuri Matuzoviću da mu odobri izuzimanje zatvorenika za razmjenu, te upitala svjedoka zašto to nije upućeno Vojnoj policiji koja je bila nadležna za zarobljenike, prema tvrdnji svjedoka, koji je rekao da se radi o grešci.

“To je sigurno bila greška jer nekada sam kucao ja, nekada neko drugi“, rekao je svjedok.

Matuzović je optužen sa Markom Dominkovićem, Ivom i Tadom Oršolićem, Josom Nedićem, Markom Blažanovićem, Matom i Antom Živkovićem, Stjepom Đurićem i Mirkom Jurićem za progon srpskog stanovništva – ubistvima, zatvaranjem, mučenjem, silovanjima i drugim radnjama počinjenim u Orašju.

Suđenje se nastavlja 22. novembra.