Općinski i Kantonalni sud u Sarajevu. Foto: BIRN BiH
Ročište u predmetu protiv Zijada Blekića i još 13 optuženih, prema rasporedu Kantonalnog suda u Sarajevu, bilo je najavljeno za 13 sati, 25. oktobra 2023. godine, a održano je nekoliko sati ranije –bez prethodnog obavještenja – zbog čega je javnost bila uskraćena za informacije sa ročišta predmeta za organizirani kriminal, zloupotrebu položaja, pranje novca i druga krivična djela.
Iz Kantonalnog suda u Sarajevu za Detektor su potvrdili da je došlo do promjene termina, te da je ročište održano u 9 sati tog dana, uz dodatak kako je “zbog drugih obaveza članova Vijeća bilo neophodno pomjeranje termina”.
“Obzirom da se raspored suđenja na stranici ovog suda ažurira na sedmičnom nivou, predmetno pomjeranje je evidentirano kroz CMS (Sistem za automatsko upravljanje predmetima u sudovima) te nije bilo mogućnosti da se o istom obavijesti javnost”, stoji u odgovoru iz Kantonalnog suda.
Amela Sarić, viša istraživačica Transparency Internationala BiH za promjenu termina saznala je nakon što je ročište počelo, zbog čega mu nije mogla prisustvovati. Naknadno, od kolegice koja je boraveći u prostorijama suda slučajno primijetila optužene iz ovog predmeta i prisustvovala ročištu, saznala je da je razlog pomjeranja termina ročišta to što je Sud u ponedjeljak obaviješten da je otkazano drugo ročište i u njegov termin je odmah prebačen ovaj predmet.
Ona dodaje da iznenadne promjene u terminima ročišta uveliko otežavaju monitoring suđenja, te da to povećava obim posla svima koji prate suđenja i izvještavaju javnost o njihovom toku, ali i sudskoj administraciji koja onda mora odgovarati na zahtjeve za pristup informacijama.
“Ovakva praksa donosi dodatni teret u smislu vremena, resursa i kapaciteta, što ukazuje na potrebu za poboljšanjem komunikacije i pravovremenim obavještavanjem u pravosudnom sistemu, kako bi se olakšao monitoring suđenja”, dodala je Sarić za Detektor.
O ovakvim praksama pojedinih sudova u BiH Detektor je pisao ranije, ukazujući na to kako nedovoljno transparentnosti otežava rad novinarima i javnosti uskraćuje informacije o važnim suđenjima.
Problemi sa onemogućavanjem javnosti da na vrijeme sazna vrijeme ročišta u svim predmetima nastaju zbog prakse sudova da rasporede ročišta za narednu sedmicu objavljuju petkom, pritom ne osvježavajući takve podatke svakodnevno, što novinare i javnost ostavlja u mraku o mogućim promjenama termina ili sudnice, odnosno potpunom otkazivanju ročišta.
Praksa Državnog suda, s druge strane, pokazuje mogućnost da se ovakvi problemi prevaziđu, jer se raspored suđenja na stranici ovog suda uglavnom osvježava svakodnevno i izmjene termina i sudnica su, uz rijetke izuzetke, blagovremene.
Uz probleme u vezi s pomjeranjem termina ročišta, dodatne poteškoće za novinare i javnost jeste i praksa pojedinih pravosudnih institucija, kao što je Visoko sudsko i tužilačko vijeće, da koriste samo šifru predmeta, ali ne i ime stranke u postupku.
Na taj problem anonimizacije, posebno u slučaju VSTV-a koji vodi disciplinske postupke protiv sudija i tužilaca, medijska zajednica je upozoravala i ranije, a uprkos obećanjima da će biti razmotrena eventualna rješenja, raspored ročišta i objava odluka o sankcijama za nosioce pravosudnih funkcija, one se i dalje anonimiziraju. Iako je disciplinski postupak otvoren za javnost, odluke u kojima pred Disciplinskom komisijom nije dokazana krivnja uopće ne bivaju objavljene.
