Ćamil Ramić s braniteljicom Vasvijom Vidović. Foto: BIRN BiH
Zakir Jamak ispričao je da je od početka rata bio vojno angažovan u odredu “Čole” i da je od septembra 1992. imenovan za komandanta bataljona “Čole“, koji je ušao u sastav Prve Višegradske brigade.
On je kazao da je bilo nesporazuma između komande brigade i štaba Teritorijalne odbrane oko nadležnosti, ali nije upućen u detalje.
Jamak je izjavio da je u oktobru 1992. bio učesnik akcije u Meremišlju i nakon zauzimanje ovog područja vidio je zarobljenike Miću Obradovića i Branu Šimšića, zavezane, koji su odvedeni za Međeđu, a on je sa svojim bataljonom ostao da uspostavi liniju odbrane.
Sutradan je, kako je ispričao, sa svoja dva vojnika otišao do potoka, gdje je vidio mitraljez i izvjesnog Tanaskovića kojeg je, kako kaže, razoružao i izveo.
“Tanasković je bio u poderanoj odjeći s vidnim posjekotinama i modricama na tijelu“, kazao je svjedok i naveo da je zarobljenika u pratnji jednog vojnika poslao za Međeđu, a on je ostao na liniji.
Jednom prilikom, kada je došao u Međeđu, u kući pored pekare je vidio zarobljenike koje je čuvao Hamed Zilić.
Na upit tužiteljice Marijane Čobović ko je bio nadležni Vojnoj policiji, svjedok je rekao da ne zna, te da mu je ime sugerisano prilikom davanja iskaza u istrazi 2018. godine u Tužilaštvu BiH.
“Vi ste me pitali da li je Ćamil Ramić mogao komandovati Vojnoj policiji, ja sam rekao da je mogao“, rekao je svjedok i obratio se Sudskom vijeću navodeći da je četiri puta tražio da koriguju izjavu, te mu je to dosadilo pa ju je potpisao.
Zakir Jamak je s još 12 nekadašnjih komandanata i pripadnika Armije BiH optužen za zločine počinjene u selu Jošanica u Foči tokom 1992., kada je ubijeno 56 osoba srpske nacionalnosti.
Ramićeva braniteljica Nina Karačić Brković pitala je svjedoka da li je tokom saslušavanja u istrazi pitan “da li je Ramić mogao komandovati” a potom u izjavu upisano da je bio komandant, što je svjedok potvrdio.
Ramić je s Himzom Selimovićem i Ramizom Mićivodom optužen za zločine počinjene od 1992. do 1994. nad zarobljenicima na području Goražda i Višegrada. S njima se sudi i Mehmedu Dobrači, kome su na teret stavljeni zločini nad zarobljenicima i civilima počinjeni 1995. na području Rogatice i Goražda.
Svjedok Hasan Korač ispričao je da je bio pripadnik Višegradske brigade, u okviru koje je radio kao pekar.
Kako je kazao, jedne prilike je otišao u zatvor koji se nalazio u naselju Huremi, te s vrata vidio četvoricu zarobljenika, ali nije mogao ući kod njih jer ih je čuvala Vojna policije.
“Znam da je jedan maloljetnik, koji je bio u brigadi, sin Hajrana Kosa. Zvali su ga Miki, on je odlazio u zatvor i mlatio ih”, rekao je svjedok.
On je naveo i da je čuo kako je jedan zatvorenik podlegao u Huremima, dok su trojica prebačena u Goražde.
Svjedok je rekao da tada nije znao ko je nadređeni Vojnoj policiji, te je prilikom davanja izjave u Državnom tužilaštvu čuo da je to bio Ćamil Ramić, koji je obavljao funkciju pomoćnika komandanta za bezbjednost.
Suđenje se nastavlja 30. oktobra.
