Forum za upravljanje internetom istakao zabrinjavajuće trendove, ali i preporuke za poboljšanje cyber prostora u BiH

Forum predstavlja međunarodnu arenu za diskusije i saradnju o temama koje se odnose na razvoj informacionog društva i u Sarajevu je okupio brojne predstavnike vladinih, nevladinih i međunarodnih organizacija i institucija koji su radili na praktičnim idejama za daljnji razvoj cyber sigurnosti u BiH.

Julian Reilly, britanski ambasador u BiH, kazao je kako je Forum, koji je podržala Ambasada, iznimno važan jer se bavi nekim od velikih problema s kojima se suočava društvo u BiH. Posebno je naglasio problem cyber sigurnosti, s kojim se suočavaju i vlasti, ali i kompanije i generalna javnost.

“Jedan od dokaza za to jeste 15 miliona pokušaja cyber napada koji su se desili BiH u posljednjih nekoliko mjeseci. Forum će ukazati na neka potencijalna rješenja i mogućnosti suočavanja sa ovim napadima”, pojasnio je Reilly, te kao posebne teme Foruma naglasio zlostavljanje i rodno zasnovano nasilje, te historijski revizionizam i poricanje genocida, koji su prisutni u online prostoru.

Rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u BiH Ingrid Macdonald prisutnima je poručila kako je ovoj organizaciji veliko zadovoljstvo što mogu doprinijeti diskusijama na Forumu, te da ljudi širom svijeta moraju biti ujedinjeni u unapređenju interneta.

“Naši životi su potpuno promijenjeni internetom i onim što on predstavlja u našim životima. Jako je važno da prepoznamo mogućnosti i rizike, jer unatoč tome što on utječe na naše živote svakodnevno, cyber prostor ostaje uveliko nereguliran i to je problematično”, dodala je Macdonald.

Ona je pojasnila i kako internet, koji može biti platforma za javnu diskusiju i povećanje pristupa informacijama, zapravo često biva zloupotrijebljen za širenje dezinformacija, diskriminaciju, širenje govora mržnje i revizionizma, kao i različite vrste nasilja. Posebno su takvi narativi, dodala je, prisutni u BiH, gdje vidimo govor mržnje koji uključuje negiranje ratnih zločina i genocida u Srebrenici, zbog čega je potreban širi dijalog o problemima koji razdvajaju ljude u zemlji i otežavaju pomirenje.

U obraćanju putem videoporuke, Melissa Fleming, podsekretarka UN-a za globalne komunikacije, poručila je kako su trendovi zabrinjavajući, posebno s rastom umjetne inteligencije, koja se razvija brže nego ijedno tehnološko rješenje ranije.

“To je samo jedan razlog zašto se UN sada bori sa ovom informacijskom krizom, kao globalnim prioritetom, dramatično povećavajući svoj odgovor”, dodala je Fleming navodeći kako njen tim razvija kodeks ponašanja za integritet informacija na digitalnim platformama, u cilju stvaranja globalnog “zlatnog standarda”.

Denis Džidić, direktor Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), rekao je kako je organiziranje ovakvih događaja važno jer ukazuju na zabrinjavajuće trendove s kojima se BiH suočava u protekle dvije godine, posebno o cyber prijetnjama i digitalnim pravima građana.

“Ideja ovakvog pristupa jeste da imamo uključenje kompletne zajednice u rješavanje pitanja cyber prijetnji, kršenja online i digitalnih prava, kako bismo dobili neka bolja rješenja i kako bi se povećao pritisak na institucije vlasti da se ova pitanja adekvatno riješe”, pojasnio je Džidić.

O svim ovim temama, na nekoliko panela, prisutni su mogli slušati poruke domaćih i stranih stručnjaka za informatičke i telekomunikacione sisteme, predstavnika pravosuđa, novinara i aktivista za ljudska prava, kao i predstavnika akademske zajednice i boraca za promociju i zaštitu slobode mišljenja i izražavanja.

Plenarni dio Foruma donio je važan razgovor o nedostatku sistemskog pristupa upravljanju internetom i pitanjima ljudskih prava u BiH, na kojem je pojašnjeno kako je ovo globalni problem koji naša zemlja dijeli s drugim zemljama.

Arben Murtezić, direktor Centra za edukaciju sudija i tužilaca Federacije BiH, kazao je kako je BiH vjerovatno najmanje opremljena za borbu protiv cyber napada u regionu i kako nedostaje niz strateških i zakonskih dokumenata koji bi pomogli u borbi. Govoreći o praktičnim napadima, kao što je onaj na Parlamentarnu skupštinu, on je pojasnio da odgovore za takve napade nemaju ni mnogo veće i pripremljenije države, te da bi rješenja mogli pronaći u prihvatanju znanja i iskustava iz privatnog sektora.

“U ovom svijetu današnjem ako nemate CERT [Tim za odgovor na računarske incidente], to je kao da nemate ministarstvo vanjskih poslova. To je tako jedna važna tačka”, dodao je Murtezić.

Važnost postojanja ovakvog tijela u BiH istakao je i Jurica Banić iz Centra za izvrsnost u cyber sigurnosti (CSEC), koji smatra da kompleksnost upravljanja državom zapravo koči osnivanje takvog tima u našoj zemlji.

“Imamo toliko nivoa vlasti u kojima svako želi zgrabiti svoj dio nekog kolača. Ne znam zapravo kojeg kolača, mislim da nam je interes svima isti – zaštita svih nas, pa i države u cjelini”, rekao je.

Sabina Baraković, stručna savjetnica u Sektoru za informatičke i telekomunikacione sisteme Ministarstva sigurnosti BiH, rekla je kako uspostavljanje CERT-a traje već godinama, ali da još nekoliko odluka dijeli BiH od konačnog uspostavljanja ovog važnog tijela za koje će dodatni izozovi biti pronaći stručnjake koji će ga sačinjavati s obzirom da državna služba nije atraktivna IT stručnjacima, koji u privatnom sektoru dobijaju dobre uslove.

Posebna tema ove sesije bila su pitanja ljudskih prava u online sferi, o čemu je Lejla Huremović, aktivistica za ljudska prava LGBTIQ+ osoba, kazala kako postoje brojni mrzilački narativi, koji su često desničarski, nacionalistički obojeni i u kojima se često religija koristi za širenje mržnje.

“Svi su nekako dio tog jednog nacionalističkog paketa koji je nekako i pokrenut i dato im je zeleno svjetlo kroz političke narative koji postoje u našem javnom prostoru i koji dolaze od političkih moćnika”, pojasnila je Huremović.

O povezanosti svih ovih napada i njihovim stvarnim izvorima, te uticajima koje oni proizvode, Sead Turčalo, dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, kazao je kako najveći utjecaj na različite online incidente imaju sadržaji koji mijenjaju naš emocionalni odnos ka stvarnosti. Dodatno, on je naglasio kako je cyber sigurnost kolateralna šteta političkih odnosa u BiH, te da ju je neophodno izdvojiti iz svakodnevnog političkog narativa.

Svi zaključci s današnjeg Foruma o problemima u online prostoru u BiH, i u vezi sa cyber incidentima, ali i ljudskim pravima, bit će predstavljeni na globalnom IGF-u koji se održava u Kyotu pod pokroviteljstvom UN-a.

Učesnici panela na kojem je razgovarano o nasilju na internetu, poslali su poruku kako je u proces borbe protiv ove vrste nasilja potrebno uključiti različite aktere, koji će raditi na prevenciji, zaštiti, krivičnom sankcionisanju i koordiniranju politika. Takvom pristupu bi, smatraju, pomogao snažan odgovor pravosuđa koji bi žrtve nasilja stavio u srce svih politika i pristupa.

S panela o historijskom revizionizmu, negiranju genocida i veličanju ratnih zločinaca, poručeno je da je kočnica u procesuiranju ovakvih slučajeva politika i pravosuđe, te da tužioci uglavnom reagiraju nakon pritisaka javnosti. Panelisti su istaknuli kako je zabrinjavajuća normalizacija širenja ovakvih narativa, te da je potrebno urediti medijski prostor, ali i početi donositi presude sada kada je negiranje krivično djelo, te napraviti multiperspektivan pristup koji bi obrazovao građane o ovakvim slučajevima, ali i vratio im povjerenje u institucije.

Panel o cyber sigurnosti u BiH donio je zaključke kojima se naglašava važnost pokretanja procesa formiranja CERT tima, ali i rješavanje problema velike disonance između zakonodavne i izvršne vlasti. Zaključeno je kako BiH ne zaostaje u intenzitetu i kompleksnosti napada, ali da u BiH postoje brojna ograničenja, kao i da nedostaju sistemi za razmjenu informacija i znanja, na osnovu kojih bi se mogle učiti lekcije iz napada i incidenata koji su se već dogodili.

Organizacioni komitet Foruma u Sarajevu za 2023. godinu čine BIRN BiH, Centar za izvrsnosti u cyber sigurnosti (CSEC), BHNIX.ba, Centar za edukaciju sudija i tužilaca Federacije, Fakultet političkih nauka u Sarajevu te Logosoft, a podržavaju ga Internet Society Foundation, Britanska ambasada u BiH te Hanns Seidel Stiftung u Sarajevu.

Izvještaji sa pojedinačnih panela će biti dostupni na internet stranici Foruma.