Ratna razaranja u Ukrajini. Foto: EPA-EFE/Oleg Petrasyuk
U izvještaju “Seksualno nasilje povezano sa sukobom u Ukrajini: Lekcije iz BiH i opcije politike za Ukrajinu, Sjedinjene Države i međunarodnu zajednicu“ navodi se da je od početka sukoba između Rusije i Ukrajine 2014. o seksualnom nasilju u sukobu, koje su ruske snage počinile nad ukrajinskim civilima svih uzrasta i spolova, bilo bezbroj izvještaja.
“Žene su se posebno suočile sa ekstenzivnim seksualnim nasiljem tokom ovog sukoba. Prijavile su da su grupno silovane, da su njihove porodice prisiljene da gledaju kako ih Rusi siluju, da su ih vojnici žigosali nakon silovanja, da ih drže kao seksualne robinje i da ih siluju dok ne zatrudne“, navedeno je u izvještaju New Lines Instituta iz Washingtona.
U ovoj publikaciji stoji da su, slično kao u Ukrajini, u BiH ljudi svih uzrasta, spolova i seksualne orijentacije bili podvrgnuti opsežnom seksualnom nasilju u sukobu, a mnogi od preživjelih još uvijek nisu dočekali pravdu.
Prema ukrajinskom Odjelu za zločine seksualnog nasilja u vezi sa sukobima, tužioci su evidentirali 212 slučajeva, među kojima je 69 muškaraca bilo žrtva seksualnog nasilja, a 143 žene, uključujući maloljetne, od kojih je 12 djevojčica i jedan dječak.
“U 62 od 212 slučajeva, Ured glavnog tužioca je uspio da identifikuje 30 vojnika Ruske Federacije koji su počinili ratno silovanje i seksualno nasilje. Optuženo je svih 30 muškaraca, a dvojica su osuđeni u odsustvu na 12 i 10 godina zatvora“, objavljeno je u Izvještaju, kao i da se zločini poput seksualnog nasilja prečesto ignorišu, tako da preživjele žrtve rijetko osjete pravdu.
Projekat Instituta New Lines nastoji da uči iz prošlosti u BiH kako bi pružili bolju budućnost za preživjele seksualnog nasilja povezanog sa sukobom u Ukrajini. Oni podsjećaju da su prošle tri decenije od rata u BiH, a i dalje mnoge žrtve seksualnog nasilja čekaju pravdu.
Izvještaj pruža korisne preporuke za međunarodnu zajednicu, Ukrajinu i Sjedinjene Države, uključujući stvaranje domaćeg registra gubitaka i štete za dopunu međunarodnog registra, uspostavljanje pravne zaštite za djecu rođenu kao posljedica ratnog silovanja, kao i pružanje psihosocijalne podrške svim preživjelima.
Navodi se i da postoje izvještaji o seksualnom nasilju povezanog sa sukobom koji su počinile i ukrajinske oružane snage, posebno prije 2021., ali su rijetki, kao i da su seksualno nasilje dosljedno koristile ruske snage kao dio sistematske kampanje zločina protiv ukrajinskog naroda.
Izvještaj navodi da su žene, muškarci i djeca u Bosni i Hercegovini bili meta seksualnog nasilja tokom rata, te da jedna od najznačajnijih lekcija koje Ukrajina može izvući iz rata u BiH jeste oslanjanje na stručnost lokalnih nevladinih organizacija i organizacija civilnog društva u radu na pitanju seksualnog nasilja u sukobu.
Jedna od autorica izvještaja Emily Prey je u razgovoru za Detektor kazala kako je veoma važno za Ukrajinu da sada počne s pripremama za fizički oporavak zemlje, ali i za društveni oporavak njenog naroda.
“Pošto se silovanje i seksualno nasilje koriste kao sistematski način od strane ruskih snaga, znamo iz iskustva BiH i drugih sukoba, oni će imati jako istraumatizirano stanovništvo, a seksualno nasilje utiče i stvara međugeneracijske traume. Dakle, ne samo da utiče na preživjele, nego i na njihovu djecu i porodicu, i zato je važno da Ukrajina počne da se priprema sada“, kaže Prey te dodaje da se ovaj zločin često zanemaruje i “gura pod tepih“.
Prey objašnjava da se preživjeli moraju osjećati ugodno kako bi istupili, za šta se moraju pobrinuti vlada te vjerske i društvene zajednice. Dodala je da bi bila veoma sretna kada bi Ukrajina uzela u obzir barem nekoliko preporuka iz Izvještaja, te počela sa uspostavljanjem zaštite za djecu koja su rođena kao posljedica ratnog silovanja a što je, prema njenom mišljenju, veoma moguće i izvodljivo.
“Tek sada vidimo muškarce kako istupaju jer to je za njih veoma stigmatizovano i sramotno, da se nad njima počini ovaj zločin“, kaže Prey te naglašava važnost uključivanja osoba koje su preživjele seksualno nasilje u mirovne pregovore ili sporazume jer, kako kaže, one imaju perspektivu koju drugi nemaju.
