Subota, 11 aprila 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.
Diana Kajmaković. Foto: BIRN BiH

Belma Zuko kazala je da je sa tužiteljicom Kajmaković radila od 2015. godine i da joj nikad nije tražila da pribavlja informacije iz drugog predmeta. Objasnila je da su od drugog tužioca tražili jedan akt u ljeto 2022. da bi vidjela formu sastavljanja odluke za formiranje tužilačkih timova.

“Stigla je jedna krivična prijava i tužiteljica je smatrala da se treba formirati tim. Rekla mi je da pripremim nacrt odluke”, navela je Zuko, svjedočeći na poziv Odbane Kajmaković.

Ona je kazala da nije znala kako se sastavljaju te odluke, ali se sjetila da je ranije vidjela jedan akt o tome na kojem su bili potpisani tužioci Mirza Hukeljić i Elvira Stanojlović, te su je zatražili od Hukeljićevog saradnika.

“Tužiteljica je pitala Ediba da nam da odluku o formiranju tima da vidimo formu, kako bih ja mogla napraviti nacrt odluke”, kazala je Zuko.

Dodala je da je saradnik rekao da mora pitati tužioca, a je poslije kazao da tužilac ne dozvoljava da im dostavi odluku. Svjedokinja je rekla da se obraćala i šefu kabineta da joj dostavi sličnu odluku, te su je na kraju dobile od tužiteljice Stanojlović.

Svjedokinja je rekla da je pripremila odluku koju je Kajmaković potpisala, a tužiteljica je otišla na bolovanje prije nego što je ona otpremila.

“To nije bio prvi put da tražimo urneke… Tako je lakše, ujednačava se praksa u Tužilaštvu”, kazala je Zuko, dodajući da je njoj tužiteljica Kajmaković odobravala da daje saradnicima drugih tužioca neke odluke kako bi vidjeli formu, te da o tome nisu sačinjavali službene zabilješke.

Svjedokinja je kazala da do pokretanja disciplinskog postupka nije znala da je saradnik Hukeljića sačinio službenu zabilješku o traženju odluke.

Svjedokinja Zuko je kazala da tužiteljica Kajmaković po prirodi glasnije priča i da je direktna, ali da se zbog toga nikad nije osjećala nelagodno jer se tako odnosila i prema svojoj porodici.

Disciplinskom tužbom se Kajmaković tereti za korištenje funkcije tužioca radi pribavljanja koristi, miješanje u rad tužilaca, ponašanje koje šteti ugledu funkcije, kao i zbog drugog ponašanja koje predstavlja ozbiljno kršenje službene dužnosti ili dovodi u pitanje povjerenje javnosti u nepristrasnost i kredibilitet.

Na poziv Odbrane saslušan je i Jasmin Matić, zaposlen u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu, koji je govorio o saradnji koju je imao sa tužiteljicom Kajmaković. Kazao je da su se sastajali zbog posla, te  im je ona znala dostavljati informacije koje je dobijala iz obavještajnog sektora i koje bi provjerevali.

Kazao je da mu je Kajmaković bila uvijek dostupna za pomoć kada su radili na predmetima i da je mogao pozvati kad god je trebao, što nije slučaj sa svim tužiocima.

“Saradnja je bila na najvišem nivou, što se mene tiče, sve deset”, rekao je Matić.

Tužiteljica Kurspahić prigovorila je na relevantnost ovog svjedočenja.

Nastavak saslušanja svjedoka Odbrane je 3. oktobra.

Najčitanije
Saznajte više
U Tužilaštvu BiH otvoren predmet protiv Nade Radovan Tomanić
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine potvrdilo je da je u toku istraga protiv Nade Radovan Tomanić zbog sumnje da je počinila ratne zločine nad civilima i ratnim zarobljenicima srpske nacionalnosti na Igmanu 1993., dok je ona u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) osuđena na 30 mjeseci zatvora zbog prevare u postupku sticanja državljanstva.
Ukinuta prvostepena presuda Ramizu Durakoviću za zločine u Čajniču
Apelaciono odjeljenje Suda Bosne i Hercegovine ukinulo je prvostepenu presudu kojom je nekadašnji komandant 43. drinske brigade Armije BiH Ramiz Duraković osuđen na tri i po godine zatvora za zločine počinjene 1993. na području Čajniča, potvrđeno je za Detektor.
Počelo suđenje Debevcu, Mehmedagiću i Pijuku