Njegov sin, koji je maloljetan i čiji puni identitet zbog toga ne objavljujemo, snimao je i širio videe na svom profilu “Srbija Srbima” sa stihovima koji vrijeđaju islam i muslimane te pozivaju na “smanjenje” njihovog broja i svojevrsno protjerivanje s područja na kojem žive Srbi.

Otac maloljetnika kaže kako njegov sin smatra da je pogriješio i da to želi nekako ispraviti. Dodao je da nije nacionalista te da nije upoznat s tim ko ga je nagovorio na objavljivanje ovakvog sadržaja.

“On to i priznaje, da je pogriješio, i lično sam ja potencirao, pošto sam radio u policiji prije, da ga privedu u stanicu, da sa njim popričaju i da kaže ko ga nagovara, ko mu to radi, što je on i rekao. Njemu je majka muslimanka i ne bi trebalo tako da se ponaša”, kazao je otac maloljetnika te objasnio da je njegov sin saslušan te da je dao izjavu inspektorima.

Iz Policijske uprave Bijeljina su potvrdili da su identifikovali maloljetno lice za koje su uočili kako putem društvene mreže TikTok vrijeđa građane bošnjačke nacionalnosti te da je protiv ovog lica dostavljen izvještaj Okružnom javnom tužilaštvu u Bijeljini.

Otac maloljetnika dodaje kako mu je neugodno i neprijatno te kako on ne koristi društvenu mrežu TikTok, ali da su ga sa objavama upoznale kolege, prijatelji i članovi porodice. Kaže i da dobija prijetnje putem poruka.

“Da se to spriječi i da se zaboravi i da se to više ne ponovi, naravno da ja to, kao otac njegov, želim”, poručuje.

Mladić, koji za nekoliko dana postaje punoljetan, za Detektor je naveo kako je društvena mreža TikTok samo dva puta brisala njegove objave, za koje kaže kako nije očekivao da će bilo koga uvrijediti te kako mu je žao zbog svega.

“Da bih odbranio i sebe i druge, mnogo štošta sam rekao, i što je trebalo i što nije trebalo – više što nije trebalo nego što je trebalo”, kazao je te se prisjetio kako mu je TikTok jedne prilike izbrisao objavu u kojoj je nožem sjekao meso, ali kako se generalno nije susretao s restrikcijama zbog objavljenih sadržaja osim kada je nedavno dobio zabranu na tri dana nakon što je u objavljenom videu pio alkohol i pušio cigarete.

Nedavna analiza Memorijalnog centra Srebrenica pokazala je da se negiranje genocida rijetko uklanja s TikToka, a stručnjaci s kojima je razgovarao Detektor kažu kako mreža ne poklanja dovoljno pažnje uklanjanju sadržaja koji može širiti mržnju ili veličati zločine.

Bijeljina. Foto: BIRN BiH

Maloljetnik iz Bijeljine govori da mu TikTok nikada nije izbrisao profil. Kaže da je u policiji saslušan jer je više ljudi prijavilo prijetnje Bošnjacima. On negira da je u videima prijetio, uprkos objavama u kojima upućuje pogrdne riječi i poziva da mu se neko suprotstavi ako smije.

“Ja nikome nisam prijetio, i taj video koji je sada viralan… ja nisam prijetio, ja sam rekao samo, ko me bude napao, da ja imam sa čime da se branim. Znači, ja nisam rekao ‘ja ću ubiti nekoga, zapaliti, zaklati, ili ne znam ni ja šta’”, naveo je te dodao da ga natpisi u medijima nisu iznenadili.

Na pitanje da li planira nastaviti objavljivati sadržaj na TikToku, odgovorio je kako planira snimati live, bez da ikoga vrijeđa. Rekao je i da je dobijao mnogo prijetnji, kao i njegova porodica.

“Žao mi je, nije da nije, ipak ja nisam znao da će to toliko nekoga uvrijediti”, kaže.

Videi na TikTok profilu “Srbija Srbima” više nisu dostupni.

Slobodan Blagovčanin iz omladinske inicijative CAT BiH, koja se bavi suprotstavljanjem širenju mržnje i radikalizacije među mladima, smatra da je društvena mreža TikTok nerazvijena, naročito za bosanskohercegovačko tržište, te da, zbog “arhitekture” same društvene mreže, reakcije na videe s mržnjom teško dolaze u prvi plan.

“Facebook – zbog mogućnosti pisanja statusa, dijeljenja linkova portala, generalno načina konzumiranja – mnogo je bolji da se ovakve stvari donesu u fokus. Korisnici TikToka ovakav sadržaj mogu samo da shareaju jedni do drugih, dok na Facebooku postavljanjem na zid, na neki način činimo krupniji korak. Naročito ukoliko jasno iskomuniciramo da je neka pojava devijantna”, objašnjava Blagovčanin.

On napominje da TikTok ima politiku uklanjanja sadržaja.

“Tako primjerice radi – ukoliko snimate live, ne smijete na snimku konzumirati cigarete, imati makaze ili nož i slično. Korisnici koji su nešto od ovog imali u kadrovima, bivali su ‘banovani’ i profili su im brisani”, kaže te dodaje kako su društvene mreže samo prostor gdje se osoba koja je rasla u bosanskohercegovačkom društvu oglašava i komunicira svoje stavove.

Primjeri negiranja genocida. Foto: Memorijalni centar Srebrenica

Ali sadržaji o zločinima u BiH nemaju dovoljno dobar filter, upozorila je nedavna analiza Memorijalnog centra Srebrenica. Tarik Moćević, projektni koordinator u Mediacentru Sarajevo i koautor izvještaja o negiranju zločina na TikToku, ističe podatak Centra za borbu protiv mržnje u digitalnom prostoru, kako društvene mreže Facebook, Twitter, Instagram, YouTube i TikTok nisu reagovale na 84 posto objava koje bi se trebale kategorisati kao širenje mržnje.

“TikTok, kao i ostale društvene mreže, načelno ne dozvoljava dijeljenje sadržaja u kojima se iskazuje govor mržnje, negira genocid ili se veličaju zločinačke organizacije”, kaže Moćević i dodaje kako smjernice TikToka za uklanjanje sadržaja ne trpe diskriminaciju i kako ih uklanjaju sami kroz sistem samoregulacije na osnovu ključnih riječi.

“Očigledno je, međutim, što je pokazala naša analiza, a i posljednji primjer, da ovaj sistem nije dovoljno efikasan”, kaže Moćević.

U stvarnosti i na društvenim mrežama Helsinški odbor za ljudska prava u Bijeljini svakodnevno prepoznaje različite oblike govora mržnje među mladima koje upućuju drugim etničkim i vjerskim grupama, kaže Mirjana Ćuskić iz ove organizacije, koja kroz svoje projekte radi na medijskoj pismenosti mladih i sprečavanju negativnog uticaja dezinformacija radikalnih desničarskih grupa na mlade.

“Možemo reći da, nažalost, postoji veliki broj postova ili objava mladih ljudi na društvenim mrežama”, kaže Ćuskić.

Ona ističe kako se TikTok u posljednje vrijeme javlja kao mreža na kojoj se u najvećem stepenu širi govor mržnje i nasilja.

“To je svakako mreža koja je popularna među mladima, naročito među maloljetnim mladima, tako da tu mrežu koriste kao alat kojim šire govor mržnje u svrhu sticanja tobožnje popularnosti. Mi smo i apelovali na to da na društvenim mrežama moraju postojati mehanizmi sankcionisanja govora mržnje, ali ono možda što je još i važnije od toga jeste da edukujemo mlade”, navodi Ćuskić.

Najpopularnije mreže, prema njenim riječima, ponekad nude i anonimnost svojim korisnicima, zbog čega je nemoguće zaustaviti val određenih sadržaja koji imaju različite konotacije i govor mržnje.

“Ono što je još važno jeste da ne vidimo da nadležne institucije pravosudne i tužilačke zapravo reaguju adekvatno na slučajeve širenja govora mržnje i na TikToku i na ostalim društvenim mrežama”, zaključuje Ćuskić.

Ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić osudio je postupanje maloljetnika i pozdravio brzu reakciju policije u Republici Srpskoj. On je rekao da BiH mora biti sigurna za sve stanovnike, bez obzira na vjeru, naciju ili rasu.

“Mi možemo govoriti o apsolutnom uticaju društvenih mreža na naše društvo. Mislim da su društvene mreže ušle u svakodnevni život, da ne kažem da one u suštini i čine svakodnevni život današnjeg čovjeka. Definitivno moramo naći način kako da utičemo da se neke stvari ne objavljuju na društvenim mrežama ili, ako se već objave, da se što prije skinu, ako ugrožavaju nečija prava, ugrožavaju bezbjednost građana i države”, kaže on.

Moćević kaže kako TikTok omogućava i posebnu pažnju posvećuje prijavama koje vrše državne institucije, ali da, prema izvještajima TikToka o transparentnosti, ova platforma do sada nije zaprimila niti jednu prijavu od vlasti iz Bosne i Hercegovine. Dodaje kako je u prvih šest mjeseci 2022. godine Hrvatska imala četiri, Kosovo tri, Srbija dvije, a Sjeverna Makedonija jednu prijavu štetnog sadržaja na TikToku.

“Mislim da je prije svega bitno da naše institucije počnu koristiti alate društvenih mreža koje već postoje”, kaže on.

TikTok nije odmah odgovorio na upit BIRN-a BiH.