Ajna Jusić. Foto: Privatni album
Iz Udruženja “Zaboravljena djeca rata” saopćili su kako se radi o društvenoj i pravnoj prekretnici u borbi za jednaka prava i jednake mogućnosti bosanskohercegovačkog društva. Usvajanje ovog zakona, kako su naveli, još jednom je potvrdilo da vlast mora imati sluha za stvarne potrebe društva.
Predsjednica ovog udruženja Ajna Jusić se zahvalila svima koji su učestvovali u dugogodišnjoj borbi, a prvenstveno ženama, odnosno majkama koje su preživjele ratno seksualno nasilje, kao i djeci rođenoj zbog rata.
Navela je kako su od samog početka naglašavali da je ova borba bazirana na odgovornosti, a “odgovornost države je da osigura život bez diskriminacije, jednake mogućnosti i dostojanstveno koračanje suverenom, teritorijalno određenom Bosnom i Hercegovinom”.
“Ovo je tema na kojoj smo mi, djeca rođena iz čina ratnog seksualnog nasilja, zajedno s majkama, preživjelim, neumorno radili kako s prošlom Vladom, tako i sa sadašnjom. Ovo je tema zbog koje smo ogolili naše najbolnije u društvu kako bismo pokazali najistrajnije i najhrabrije što nosimo u sebi, za sebe, za društvo, za našu djecu”, kazala je Jusić.
Također je dodala i da se u ratu, nažalost, trgovalo ljudskim životima i tijelima, ali ono što se desilo djeci rođenoj zbog rata bilo je trgovanje njihovim ljudskim pravima u miru.
“I u tome leži odgovornost svakog od nas koji smo direktni učesnici i učesnice u kreiranju ovakvog sistema u kojem živimo. Neka ovaj zakon bude opomena za budućnost ove države, neka ovo bude opomena da se zaista nikad nikom više ne ponovi”, poručila je Jusić.
Za člana Udruženja “Zaboravljena djeca rata” Alena Muhića ovaj zakon je izuzetno važan.
“Prvi put sam progovorio sa svojih devet godina, danas imam 30 i otac sam dva sina. Sretan sam što je došao dan da predstavnici vlasti konačno čuju naš glas, glas pravde i ravnopravnosti. U momentu kada država stane uz tebe i kad svojim zakonima pokaže da si ravnopravan član društva, onda i borba protiv društvene stigme i diskriminacije postaje lakša i učinkovitija”, rekao je Muhić i dodao kako ovaj zakon treba biti opomena da “ne smijemo kreirati društvo i sistem koji podržava ratne zločine, a zanemaruje žrtve”.
Federalni parlament. Foto: BIRN BiH
U saopćenju se navodi da se zakonom samo otvorio prostor u kojem pozitivne, vidljive promjene u životima civilnih žrtava rata, kao i posebne kategorije – djece rođene zbog rata, tek treba da uslijede, što će se desiti dosljednom i adekvatnom implementacijom zakona u svim kantonima Federacije.
Pored toga, navodi se i činjenica da su ovim pravnim aktom zaštićena djeca rođena iz čina ratnog silovanja kao posebna kategorija društva, sa dodijeljenim pratećim pravima.
“Naša država je postavila pravni standard koji će itekako poslužiti kao smjernica, a i lekcija za druga konfliktna i postkonfliktna društva širom svijeta. Potvrda postojanja djece rođene kao posljedica rata, u formi zakonske odredbe, rezultat je hrabre borbe djece rođene iz čina ratnog silovanja da njihovo postojanje dobije pravno priznanje”, kazala je Merjem Muhadžić iz Udruženja “Zaboravljena djeca rata”.
Dodala je i da su ovom borbom djeca rođena zbog rata poslala snažnu poruku koja govori da oni nisu djeca neprijatelja, već prijatelji sistema i bosanskohercegovačkog društva.
Midheta Kaloper, predsjednica Udruženja žrtava rata “Foča 92-95”, iskazala je žaljenje što mnoge heroine nisu dočekale ovaj zakon i prava koja im pripadaju.
“Nadam se da će stupanjem na snagu ovog zakona država prestati da nas smatra socijalnim slučajevima, te da će se sva prava navedena u ovom zakonu poštovati u cijeloj Federaciji BiH”, rekla je te dodala da slijedi borba da se isprave mnoge nepravde, ali i samo praćenje implementacije zakona.
Još je ukazala na važnost ukidanja zabrane korištenja ostvarenog prava ukoliko korisnik prava napusti BiH duže od tri mjeseca, što je raniji zakon predviđao.
Pravna savjetnica Ajna Mahmić iz TRIAL Internationala BiH smatra da ovaj zakon predstavlja rezultat “zajedničke borbe ka prepoznavanju i adresiranju patnje civilnih žrtava rata u Federaciji BiH”.
“Pored unapređenja obima prava za korisnike, donošenje zakona postavlja snažne temelje za poticanje empatije, razumijevanja i pomirenja unutar našeg društva. Iako se na zakon čekalo dugi niz godina te isti ima i svoje nedostatke, radujemo se pozitivnim promjenama koje on donosi”, poručila je.
Na jučerašnjoj sjednici Dom naroda Federacije BiH usvojio je Prijedlog zakona o zaštiti civilnih žrtava rata, koji predviđa da žrtve ratnog seksualnog nasilja i djeca rođena iz tog čina budu prepoznati kao posebna kategorija žrtava rata.
Detektor je ranije pisao da ni 28 godina nakon rata na državnom nivou nije donesen zakon o zaštiti žrtava torture te da bi prava civilnih žrtava rata trebala biti riješena entitetskim zakonom u Federaciji.
