Petak, 21 Februara 2025.
Sedmični pregled našeg najboljeg materijala
_
Newsletter
Prijavom potvrđujete da imate više od 16 godina i slažete se da povremeno primate promotivne ponude za programe koji podržavaju novinarstvo Detektor.ba. Možete se odjaviti ili prilagoditi svoje postavke u bilo kojem trenutku.
sudnica Sud BiH. Foto: BIRN BiH

Midhat Šehović kazao je da je u drugoj polovini 1992. došao na čelo Službe državne bezbjednosti (SDB) u Goraždu.

On je naveo da je krajem 1992. formirana Istočnobosanska operativna grupa (IBOG) i da je za načelnika vojne bezbjednosti postavljen Emin Imamović. Svjedok nije mogao odgovoriti ko je od njegovih kolega prešao u vojnu bezbjednost.

“Ja mislim da nije faktički niko prebačen. Više su ljudi išli tamo-vamo… Išlo je da se pomaže”, rekao je Šehović.

Tužiteljica Marijana Čobović podsjetila ga je da je u istrazi naveo da su iz državne u vojnu bezbjednost prebačeni Himzo Selimović, Izet Žiga i još neki, što je svjedok potvrdio, ali je tokom daljeg saslušanja ponovo govorio da niko formalno nije bio prebačen. To je naveo i kada ga je tužiteljica podsjetila da je išao u zgradu Zavoda za osiguranje imovine i lica (ZOIL) kod Himze Selimovića na razmjenu informacija.

Svjedok je potvrdio da je Imamović poziciju načelnika vojne bezbjednosti u IBOG-u napustio 1993. a da je na njegovo mjesto došao Selimović.

Šehović je kazao da je državna bezbjednost pretežno uzimala izjave od izbjeglica u vezi sa počinjenim ratnim zločinima, a da je on jednom išao u Međeđu da razgovara sa ratnim zarobljenikom Mićom Obradovićem.

“Psihički je bio loše. Nije imao povreda vidljivih, bio je nezainteresovan”, prisjetio se svjedok, dodavši da mu je dao svoj džemper pošto je bilo hladno.

Dodao je da je Obradović poslije prebačen u ZOIL i da je ponovo dolazio radi njegove izjave.

Šehović je rekao da je komandir Vojne policije u ZOIL-u bio Šuhret Mehmedspahić i da mu on nije bio podređen.

Na pitanje Selimovićevog branioca Slaviše Prodanovića o saradnji državne i vojne bezbjednosti, svjedok je kazao da su poštovali prijedloge vojne bezbjednosti. Pojasnio je da im je Imamović govorio da razgovori sa zarobljenicima budu kraći i da se napravi plan ispitivanja.

Svjedok je rekao da su zarobljenike ispitivale i državna i vojna bezbjednost, ali ne u isto vrijeme.

Za zločine počinjene od 1992. do 1994. nad zarobljenicima na području Goražda i Višegrada, sa Selimovićem su optuženi Ćamil Ramić i Ramiz Mićivoda. S njima se sudi i Mehmedu Dobrači, kome su na teret stavljeni zločini nad zarobljenicima i civilima počinjeni 1995. na području Rogatice i Goražda.

Svjedok Predrag Bogunić kazao je da je od januara 1993. bio načelnik Stanice javne bezbjednosti u Goraždu. Rekao je da je u zgradi ZOIL-a bila Vojna policija.

“Policija nije imala ništa sa ratnim zarobljenicima”, kazao je svjedok.

On je rekao da je pomoćnik komandanta IBOG-a bio Emin Imamović, a da je poslije na njegovo mjesto došao Himzo Selimović.

Braniocu Prodanoviću je kazao da nikada nije uzimao izjave niti bio prisutan prilikom ispitivanja zarobljenika.

Suđenje se nastavlja 11. septembra.

Povezane vijesti
Saznajte više
Patković: Svjedok navodi da je Rajić podlegao od povreda u pucnjavi
Na suđenju Šerifu Patkoviću za zločin na području Dusine, kod Zenice, svjedok Državnog tužilaštva je rekao da je Željko Rajić podlegao od povreda zadobijenih u pucnjavi, za razliku od izjave iz istrage u kojoj stoje drugi navodi.
Zukanović i ostali: Negirali krivnju za zločine u Hrasnici
Enes Zukanović i još devetorica optuženih izjasnili su se da nisu krivi za ratne zločine na području ilidžanskih naselja Hrasnica, Sokolović-Kolonija i Butmir od maja 1992. do oktobra 1995. godine.
Nanić i Kudelić: Vještak pojasnio ulogu komandira Vojne policije
Duraković: Čuo za stradanje starca i žena u Trpinju
Avdičević i ostali: Čuo da je zarobljenika ubio bezbjednjakov brat
Kadrić i ostali: Mrčo ga tukao dok nije pao