Ponedjeljak, 9 februara 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.
Zecovi. Foto: BIRN BiH

Odbrana Stojnića je u završnoj riječi ocijenila da Tužilaštvo nije navelo sve elemente krivičnog djela “ratni zločin protiv čovječnosti”, čime je, prema ocjeni branioca Veljka Čivše, optužnica nedorečena.

Čivša je naveo da se njegov branjenik tereti da je sa ocem Radomirom Stojnićem zvanim Grom 23. jula 1992. ispred škole Mladen Stojanović u Zecovima, prvo pretukao, a potom pucao iz automatske puške u Ismeta Bačića, te ga lišio života.

Odbrana je navela kako smatra da se ovo djelo ne može podvesti pod krivično djelo zločin protiv čovječnosti, jer nije dokazana namjera optuženog da ubije Bačića.

U završnoj riječi Odbrana se posebno osvrnula na to da je Tužilaštvo propustilo uvrstiti element državne politike koji se, kako je obrazložio Čivša, smatra osnovnim razlikovnim elementom, koji zločin protiv čovječnosti razlikuje od krivičnog djela ubistva.

Kada je riječ o analizi iskaza svjedoka, Odbrana se pozvala na svjedočenje Fikreta Bačića, koji je, kako navodi Čivša, rekao da je “iznenađen hapšenjem Stojnića“.

Odbrana se osvrnula i na iskaze Dušana Mršića, Z-13, Z-12 i Z-2, te navela da se oni mogu promatrati kao učesnici udruženog zločinačkog poduhvata, dok ostali svjedoci Tužilaštva BiH nisu očevici događaja.

Prema navodima Odbrane, svjedoci Fahima Bačić, Dragomir Mirković i Milan Stanković su naveli da su vidjeli kada je Vlado Radulović pucao u Ismeta Bačića, te da Stojnić nije imao automatsku pušku već papovku.

“Analizom iskaza svjedoka jasno je da Stojnić nije tukao nikoga, niti je pucao u Bačića, stoga tražimo oslobađajuću presudu“, rekao je Čivša.

Za učešće u ubistvima najmanje 150 civila bošnjačke nacionalnosti u julu 1992. u Zecovima, sa Stojnićem su optuženi Dušan Milunić, Radovan Četić, Željko Grbić, Ilija Zorić, Zoran Milunić, Boško Grujičić, Ljubiša Četić, Rade i Uroš Grujčić te Rajko Gnjatović.

Prema optužnici, oni su bili pripadnici Rasavačke čete Šestog bataljona 43. brigade Vojske Republike Srpske, rezervne milicije i drugih formacija.

Ročištu, iz zdravstvenih razloga, nije prisustvovao optuženi Ilija Zorić, a Vijeće je, na prijedlog Odbrane i uz saglasnost ostalih učesnika u postupku, donijelo rješenje o održavanju suđenja uz odsustvo optuženog, iz objektivnih razloga, a s ciljem efikasnosti postupka.

Suđenje se nastavlja 8. septembra, kada će završnu riječ iznositi Grbićeva Odbrana.

Najčitanije
Saznajte više
Zgrada Suda Bosne i Hercegovine. Foto: Detektor
Hadžić i ostali: Pod strahom i pritiskom dao izjavu u istrazi
Svjedočeći u svoju korist, optuženi Benjamin Sikira je izjavio da nije tačno da je vidio zarobljenike, trenutak zarobljavanja i da im je oduzeto oružje na Čemernom na području Ilijaša, te da je tokom davanja izjave u istrazi bio pod velikim strahom i pritiskom.
Sud i Tužilaštvo Bosne i Hercegovine. Foto: Detektor
Jevtić i ostali: Došli u Manoviće kad je povećana pripravnost
Na suđenju za zločine nad Srebreničanima u julu 1995. godine, svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine ispričao je kako su se stacionirali u selu Manovići kod Milića kad je povećana pripravnost zbog akcije u Srebrenici.
Lučerević: Batine u Dobrovoljačkoj ulici i FIS-u
Predložene mjere zabrane optuženima za zločine u Doboju
Šestić negirao krivicu za zločine u Žepču