Prva škola usmene historije u Memorijalnom centru Srebrenica protiv negiranja i revizionizma

Amra Begić, pomoćnica direktora Memorijalnog centra Srebrenica, rekla je da je, nakon četiri godine rada, Memorijalni centar prvi u državi koji ima metodologiju usmene historije, te da je to proces koji nije nastao preko noći, već se na njemu predano radilo.

“Mi smo članovi porodica žrtava genocida. Često smo članovi porodica ljudi koje intervjuišemo. Nekada je zaista teško ostati profesionalan, ali moramo. To je nešto što ne možete ostaviti na radnom mjestu, nego stalno nosite sa sobom”, kazala je ona.

Hasan Hasanović, šef tima za usmenu historiju Memorijalnog centra i jedan od predavača, rekao je da mu je izuzetna čast otvoriti prvu školu ovakvog tipa u Srebrenici.

“U narednim danima ćemo vam pokušati objasniti važnost usmene historije za jedno društvo, na koji način se može koristiti u očuvanju historije, ali u današnje vrijeme i u borbi protiv negiranja genocida i drugih zločina koji su se dogodili”, kazao je on.

Putem videoporuke učesnicima se obratio i ambasador Kraljevine Nizozemske u BiH Jan Waltmans, rekavši da će započeti jedno novo putovanje tranzicione pravde.

“Drago mi je da se danas obraćam vama mladima jer vi treba da igrate važnu ulogu u formiranju budućnosti vaše zemlje i ovog regiona. Vaša spremnost da gledate u prošlost, naučite kako da učite iz nje, i sjećate se onih koji više nisu među nama, i imate želje, snage i hrabrosti da investirate u budućnost, daje nam znak nade”, kazao je on.

Waltmans je istakao kako je ovo snažan mehanizam kazivanja istine koji je ključan u tranzicionom i preventivnom mehanizmu u obezbjeđenju bolje budućnosti.

Također je naveo koliko je bitno da mlade generacije ulažu svoje vrijeme, energiju i vještine u proces učenja.

“Učenje o važnosti i snazi ličnih svjedočenja koja su potkrijepljena naučnim dokazima kroz DNK proces identifikacije također doprinose očuvanju sjećanja i ono je snažan alat borbe protiv revizionizma i negiranja”, poručio je ambasador Waltmans te naveo kako su BIRN i Memorijalni centar veoma važni partneri ambasade u ovoj borbi.

Ljetna škola usmene historije je dio zajedničkog projekta Memorijalnog centra i BIRN-a BiH u kom je snimljeno 200 svjedočanstava osoba koje su preživjele genocid.

Projekt “Životi iza polja smrti” započet je u oktobru 2020. godine, kada je snimljeno 100 svjedočanstava preživjelih svjedoka genocida koji su danas dio stalne postavke uz predmete koje su preživjeli donirali na trajno čuvanje u spomen-sobi otvorenoj u Memorijalnom centru u februaru prošle godine.

Poslije niza pozitivnih reakcija, projekt se nastavio snimanjem 100 novih usmenih svjedočanstava, koje je završeno prošlog mjeseca.

BIRN BiH i Memorijalni centar, kroz projekt MATRA (Fond za regionalna partnerstva Vlade Nizozemske) u okviru kog je i realizovana ljetna škola, daju prostor porodicama žrtava, dijeleći priče o ljudima koji su ubijeni u genocidu u Srebrenici s ciljem da doprinesu “društvenoj promjeni”, boreći se protiv negiranja genocida, kao i protiv diskriminacije povratnika – koji su u genocidu izgubili svoje najmilije.

Na kraju ovog projekta planirano je i kreiranje dokumentarnog filma proisteklog iz 100 prijašnjih, ali i 100 novih svjedočanstava.

Tokom narednih par dana na ljetnoj školi, na kojoj učestvuje 20-ak mladih iz BiH i svijeta, istraživači Memorijalnog centra i novinari BIRN-a BiH će govoriti o važnosti usmene historije za borbu protiv revizionizma i negiranja genocida, te nastojati podići svijest mladim ljudima o opasnosti ovakvih narativa i njihovim posljedicama.