Tužilaštvo još uvijek bez odgovora o istrazi za napad u Bratuncu

Nakon što su policijski službenici iz Bratunca identifikovali tri maloljetne osobe koje se dovode u vezu s napadom na snimatelja i muzičara, devetnaestogodišnjeg Osmana Mehanovića iz Bratunca, Okružno javno tužilaštvo, nadležno za ovo mjesto, u odgovoru novinarima navodi samo kako će odgovoriti u zakonskom roku.

Iz Okružnog javnog tužilaštva u Bijeljini nisu odgovorili na upit novinara Detektora da li se radi o mlađim ili starijim maloljetnim osobama, da li su ranije imale prekršaje ili odgovarale, te da li je i kako okvalifikovan napad od prošle sedmice u Bratuncu.

Osman Mehanović kaže kako su ga dosad kontaktirali samo predstavnici Policijske stanice Bratunac, koji su ubrzo otkrili trojicu maloljetnih napadača. U razgovoru za Detektor on govori da napadače nije poznavao odranije, te dodaje kako će protiv njih podnijeti privatnu tužbu.

“Tužilaštvo me još nije kontaktiralo, kontaktirala me samo policija, dao sam izjavu. Ja sam jučer ujutro imao operaciju tetive na lijevoj ruci, sada se osjećam bolje”, rekao je Mehanović tokom razgovora u četvrtak.

Koalicija za borbu protiv govora mržnje i zločina iz mržnje, koju potpisuju aktivističke, nevladine i medijske organizacije iz BiH, pozvala je nadležne institucije da hitno sankcionišu i okvalifikuju napad na Mehanovića kao zločin iz mržnje.

“Tijekom 2023. godine svjedoci smo porasta prisutnosti govora mržnje u javnom prostoru, kao i krivičnih djela počinjenih iz mržnje, nakon čega je javnost uglavnom obaviještena o ‘osudama’, ali ne i o sankcijama koje su institucije obavezne da provedu”, navodi se u saopćenju Koalicije.

Iz Koalicije navode kako je “neophodno da se institucije ozbiljnije bave pojavama pojačanog govora u javnom prostoru, zločinima iz mržnje, prevencijom, ali i sankcionisanjem koje će građanima i građankama poslati jasnu poruku da se nasilje u zajednicama u BiH neće tolerisati”.

U međuvremenu je Mehanovića kontaktirao predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

“Čestitao mi je praznik, poželio brz oporavak, i rekao da će učiniti sve što je u njegovoj moći da se ta lica procesuiraju. On ne može isto da vjeruje da postoje još uvijek takve osobe. Moje mišljenje je da je to bio jako lijep gest od njega, pogotovo što je on predstavnik srpske vlasti, i želio bih da se zahvalim predsjedniku Republike Srpske”, kaže Mehanović.

Ranije istraživanje Detektora je pokazalo kako je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik političar s najviše izjava koje mogu poticati na širenje mržnje zabilježenih u bazi podataka tokom 2022. godine, ali da se protiv njega vodi samo jedna istraga. Za više od 120 mapiranih incidenata i izjava, policije i tužilaštva nisu pokretali istrage po službenoj dužnosti, a podignuta je svega jedna optužnica.

U istraživanju se navodi da je Dodik u godini prije izbora više puta umanjivao genocid počinjen u Srebrenici i veličao osuđene ratne zločince, pjevao pjesmu čiji jedan dio slavi ubijanje Hrvata, vjernike u džamiji nazivao sigurnosnom prijetnjom, odbijao je dozvoliti rad inspektorima s “mirisom iz Sarajeva” te Bošnjake, kao etničku skupinu, kontinuirano oslovljavao prema vjerskoj pripadnosti – muslimani.

Mehanović vjeruje da je napad na njega bio na nacionalnoj osnovi, te da su mu napadači upućivali prijetnje koje aludiraju na genocid u Srebrenici 1995. godine.

Ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić kaže kako se nada da će počinioci ovog krivičnog djela biti sankcionisani.

“Ne bih da dižem tenzije. Vi znate za napade na povratnike u Mostaru i Višegradu, to ne treba nijednom od tri naroda, ni Srbima, ni Hrvatima, ni Bošnjacima. Ja kao ministar bezbjednosti pozivam sve na smirivanje strasti i da se okrenemo boljem životu”, kaže Nešić i dodaje kako od nadležnih institucija očekuje da zaštite sve građane bez obzira na vjeru i nacionalnost.

Povratnici u Srebrenicu i Bratunac posljednjih nekoliko godina upozoravaju na učestale incidente i prijetnje s kojima se susreću. U emisiji TV Justice iz jula 2020. godine Detektor je prenio nekoliko priča povratnika o tome kako se, dvije i po decenije nakon genocida u kome je ubijeno više od 7.000 muškaraca i dječaka, suočavaju s isključivim nacionalističkim narativima koji negiraju i umanjuju stradanja i slave osuđene ratne zločince. U ovoj emisiji, ali i drugim tekstovima, označene su lokalne organizacije koje se obraćaju mladim ljudima i koje potiču nacionalnu mržnju i netrpeljivost. Prema istraživanjima kroz mapiranje mržnje u BiH, Detektor je analizirao podatke policija i tužilaštava koji pokazuju da veliki broj zločina iz mržnje prođe nekažnjeno.

Osim kažnjavanja kroz rad policije i pravosuđa, domaće institucije trebale bi raditi i na prevenciji nasilja povezanog s nacionalnom mržnjom.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je u decembru prošle godine usvojilo Strategiju Bosne i Hercegovine za prevenciju i borbu protiv terorizma (2021–2026), koja predviđa prevenciju nasilnog ekstremizma i koja će posebno biti fokusirana, između ostalog, i na mlade. Ovaj je dokument prepoznao posebne vrste nasilnog ekstremizma, koje uključuju i religijski, etno-nacionalistički te krajnje desničarski. Akcioni plan, prema ovom dokumentu, trebao je pružiti cijeli niz alata i mogućnosti institucijama da rade na sprečavanju procesa radikalizacije u nasilni ekstremizam.

Ali iz Ministarstva sigurnosti BiH u odgovoru za Detektor navode kako je akcioni plan još u fazi prikupljanja mišljenja od nadležnih institucija, a nakon toga pristupit će se jačanju saradnje institucija i civilnog društva na suzbijanju govora mržnje u javnom prostoru i promociji pozitivnih narativa. Ranije je kasnilo i usvajanje same Strategije.

Elmedin Muratbegović, profesor Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije, koji je učestvovao u Radnoj grupi za izradu ove strategije, pojašnjava da se iskustva prepoznavanja neprihvatljivih ponašanja i prevencije nasilja, na čijem je uspostavljanju radio u Kantonu Sarajevo, mogu primijeniti i u drugim mjestima, ali da se s tim oklijeva. On objašnjava i da se posebno obučavaju pedagozi za slučajeve gdje ponašanja maloljetnika imaju obilježja krivičnog djela.

“Mislim da postojeći referalni mehanizmi za prepoznavanje i reagovanje na neprihvatljive oblike ponašanja i zaštitu djece uopšte, omogućavaju reagovanje i u ovakvim slučajevima”, kaže Muratbegović.

On dodaje da su programi uzaludni ukoliko se kroz obrazovne programe i dnevne političke narative pojačavaju ksenofobni stavovi kod najmlađih i kreira atmosfera “stabilne etničke distance među djecom”.