Konferencija o ljudskim pravima. Foto: BIRN BiH
Najveći broj žalbi građana BiH, koji su se tokom 2022. obratili Uredu ombudsmena za ljudska prava BiH, odnosi se na mobing kao poseban oblik diskriminacije na radnom mjestu, a potom slijede žalbe na diskriminaciju po osnovu etničke pripadnosti, nacionalnog ili socijalnog porijekla.
Konferencija o ljudskim pravima posvećena analizi stanja u ovoj oblasti u BiH, problemima i očekivanjima kako ih prevazići organizovana je povodom obilježavanja 75 godina od usvajanja Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima pod pokroviteljstvom Ureda ombudsmena za ljudska prava u saradnji s Uredom Ujedinjenih nacija (UN) u BiH.
“Radi se o globalnoj incijativi koju je pokrenuo Volker Türk, visoki komesar Ujedinjenih nacija za ljudska prava, kako bi se uključile države članice UN-a, što uključuje i BiH, kako bi izgradile konkretnu posvećenost poboljšanju uživanja ljudskih prava u zemlji, ali na globalnom planu“, rekla je Agnès Picod, viša savjetnica za ljudska prava u Uredu rezidentne koordinatorice Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini.
Ona je navela da je obnova duha Deklaracije od suštinske važnosti u današnjem vremenu, kada dolazi do nazadovanja ljudskih prava širom svijeta.
“Ljudska prava su način da riješimo sve probleme i prebrodimo sve podjele, ali realnost je da imamo mnogo izazova, poput zaštite okoliša, sukobe, krize i izazove u vezi s tehnološklim napretkom“, rekla je Picod.
Jasminka Džumhur, ombudsmen za ljudska prava BiH, u uvodnom obraćanju je navela da BiH i dalje nije riješila pitanje osnovnih ljudskih prava za sve građane, kao što su pravo na socijalnu i zdravstvenu zaštitu, pravo na obrazovanje i zapošljavanje.
Ona je podsjetila da je Komitet Ujedinjenih naroda ukazao vlastima u BiH na potrebu uvođenja dodatnih mjera i edukacija za policijske službenike, tužitelje, sudije i sve one koji su u obavezi da direktno primijene međunarodni standard, ukoliko zakonodavstvo nije u skladu s međunarodnim standardima.
“Sve konvencije nisu prevedene na službene jezike BiH, nije osigurana de facto primjena prava osiguranih konvencijama u postupcima kako pred nadležnim oraganima, tako i pred domaćim sudovima i drugim mehanizmima“, navela je Džumhur, te dodala da BiH nema strateški dokument koji na sveobuhvatan i koordiniran način utvrđuje pravce za osiguranje primjene međunarodnih standarda ljudskih prava, a jedan od problema je i prikupljanje podataka o ljudskim pravima koji bi mogli poslužiti kao indikator za intervencije.
“Moraju se razviti sveobuhvatni okviri za unapređenje i primjenu ljudskih prava, uključujući državne strategije za ljudska prava, nediskriminaciju i zaštitu manjina“, zaključila je Džumhur.
Tokom prvog dana Konferencije o ljudskim pravima razgovarano je o rješavanju nejednakosti i diskriminacije po svim osnovima, a cilj je bio ocijeniti glavna dostignuća u rješavanju pitanja diskriminacije, kao i detektovati preostale izazove.
Na konferenciji će se govoriti i o promociji i zaštiti ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava, promociji i zaštiti prostora za djelovanje civilnog društva, te pravo na istinu, pravdu, reparacije i garancije neponavljanja zločina, a glavna referenca bit će izvještaj specijalnog izvjestioca Ujedinjenih nacija za promociju istine, pravde, reparacija i garancija neponavljanja zločina.
