Kriteriji za imenovanje nosilaca pravosudnih funkcija propitivani tokom sjednice u Mostaru

Za imenovanje dvoje sudija Vrhovnog suda Federacije BiH predložena su tri kandidata, od kojih je jedan tužilac Mirza Hukeljić i sutkinje Sanela Rondić i Žana Knežević.

Sanela Gorušanović-Butigan, potpredsjednica Vijeća, istaknula je da cijeni tužioca Hukeljića, ali da on nema dana staža kao sudija, a kandidat je za sud koji se može smatrati revizionim sudom.

“Knežević Žana je od 1988. godine u pravosuđu, to je 40 godina. (…) Radila je deset godina na Općinskom sudu i nakon toga godinama na Kantonalnom sudu”, kazala je Gorušanović-Butigan, dodajući da u slučaju kad na listi ima kandidate s takvim iskustvom, prednost ne može dati tužiocu.

Mišljenje s njom nije dijelio Mustafa Šabić koji je naveo da Hukeljić ima biografiju iz snova, da je jako dobar u pisanju odluka te podržao njegovo imenovanje za sudiju.

“Izborom Hukeljića se bira najbolji. (…) On na Vrhovnom sudu neće samo donositi odluke”, kazao je Šabić, što je bilo oprečno mišljenju Halila Lagumdžije, predsjednika Vijeća.

On je kazao da Hukeljić, upravo zato što je dobar u poslu koji obavlja, ne bi trebao otići iz Tužilaštva BiH.

“Postaje pojava da ogroman broj tužilaca aplicira na sudijske funckije. Mi kao Vijeće trebamo i o tome voditi računa“, kazao je Lagumdžija, navodeći da pored dobrih kandidata sudija neće glasati za imenovanje Hukeljića.

Navodeći kako činjenica da tužilac Hukeljić aplicira za sudiju govori o njegovoj namjeri da ide iz Tužilaštva, članovi Šabić, Sanin Bogunić i Saša Sarajlić su kazali da postoji mogućnost da bi se njega otjeralo iz pravosuđa ukoliko ne bi bio izabran kao najbolji kandidat.

“Nemamo osnova da skinemo Hukeljića s liste, da kažemo treba nam u Tužilaštvu. Nemojmo kažnjavati čovjeka ako je najbolji”, kazao je Bogunić nakon čega je izglasano imenovanje Hukeljića za sudiju Vrhovnog suda Federacije.

Za sudiju ovog suda imenovana je i sutkinja Sanela Rondić.

O kriterijima za imenovanje raspravljalo se i tokom izbora predsjednika osnovnog suda u Kotor-Varoši, gdje je imanovan kandidat Nikola Aničić. Druga kandidatkinja za ovu poziciju bila je Zdenka Gajanin, dosadašnja predsjednica Suda.

U ovom slučaju se raspravljalo da li prednost dati iskusnom kandidatu u odnosu na mlađeg, koji je predstavljajući program rada kazao da ima skoro 14 godina iskustva, da u sudu nisu narušeni međuljudski odnosi te da on s predsjednicom ima profesionalan i korektan odnos, ali da je prijava za predsjednika njegova profesionalna ambicija.

Na sjednici se govorilo i o provedbi Akcionog plana Komunikacijske strategije. Marjana Popović je navela da su u periodu od usvajanja ovog plana do 1. maja ove godine provedene 43 aktivnosti u vezi s transparentnošću VSTV-a i pravosuđa, te provedeno 20 aktivnosti za unapređenje dostupnosti informacija.

Popović je kazala da 14 aktivnosti nije provedeno i one se odnose na predstojeći period.

Halil Lagumdžija je u obraćanju medijima kazao da je ova strategija za Vijeće sveobuhvatna, a za pravosudne institucije upućujuća.

“Mislim da oni trebaju malo više poraditi da se dodatno otvore. Mislim da sudovi i tužilaštva trebaju unificirano postupakti kod zakazivanja ročišta, davanja informacija i objave odluka”, kazao je Lagumdžija.

Tokom sjednice usvojena je informacija o ukupno 22 predmeta visoke korupcije koji se ne mogu riješiti u razdoblju od jedne godine.