Teslić. Foto: BIRN BiH
Mile Matijević, vještak policijske struke, naveo je u svome nalazu i mišljenju da je dolaskom “Mića“ 3. juna 1992. godine Stanica javne bezbjednosti (SJB) Teslić “poprimila drugi ambijent“, što se ogledalo u privođenju, zadržavanju i lišenju života određenih osoba, a sve je rađeno suprotno zakonima koji su bili na snazi. Matijević je dodao i da je bezbjednost pripadnika stanice bila ugrožena, te da su “Miće“ preuzele rukovodeće poslove.
“Kuzmanović je dolazio iz građanskog sektora i nije se na najbolji način mogao snaći. Situcija je bila komplikovana i bez najbližih saradnika nije mogao odgovoriti zadatku“, naveo je Matijević, odgovarajući na upit Petka Pavlovića, branioca Dušana Kuzmanovića.
Dodao je da je Kuzmanovićevo izdavanje naredbi bilo opstruisano.
Vještak je objasnio da je rukovođenje stanicom preuzeo Milan Savić, koji se legitimisao kao zamjenik načelnika Centra službi bezbjednosti (CSB) Doboj, navodeći da je on, prema raspoloživoj dokumentaciji, bio pomoćnik načelnika CSB-a Doboj. Savić je, prema mišljenju vještaka, uzurpirao rukovodnu dužnost načelnika SJB-a Teslić, koju je obavljao Kuzmanović. Naveo je i da zakonima iz tog perioda, koji su naslijeđeni iz SFRJ, nisu postojali činovi nego “funkcionalne oznake“.
Prema njegovom mišljenju, legitimnost dolaska “Mića“ je upitna jer je stanica u Tesliću bila funkcionalna, iako je nedostajalo više od 50 posto kadra. Vještak je “Miće“ definisao kao vojno-policijsku, a ne paravojnu formaciju, budući da su njenu strukturu i rukovodni kadar činili pripadnici vojske i policije Republike Srpske. Dodao je i da “Miće“ nisu bile dio sistema rada vojske i policije u Tesliću, koji se u tom periodu nalazio u području borbenih dejstava.
Matijević je naveo da se tada odnos rezervnog sastava policije u cijeloj Bosni i Hercegovini promijenio, te da je omjer redovnih i rezervnih policajaca bio jedan naprema tri. Uvećanje rezervnog sastava policije bilo je problematično, kako je on naveo, jer su lica koja nisu ispunjavala uslove, pojedini i sa krivičinim prijavama, ušli su u sastav policije. Matijević je objasnio kako su za vrijeme borbenih dejstava, kakva su tada bila u Tesliću, u policijskim stanicama imenovani rukovodioci shodno vojnoj organizaciji.
Na pitanje Odbrane Predraga Markočevića, vještak je objasnio da dolaskom “Mića“ nije uredno vođen dnevnik događaja, kao ni krivični upisnik.
Advokat Duško Panić je pitao vještaka da li je svečanu izjavu, koju su ranije davali policajci, zamijenilo potpisivanje izjave o lojalnosti, “što je u praksi predstavljeno da će onoga koji je ne potpiše dovesti u poziciju problema“. Vještak je odgovorio da onaj ko nije potpisao izjavu nije mogao obavljati nikakvu funkciju u policiji.
Vještak je, na pitanje Odbrane Marinka Đukića, potvrdio kako je on, na osnovu raspoložive dokumentacije, bio inspektor u Odjeljenju za suzbijanje opšteg kriminaliteta SJB-a Teslić.
“Nisam pronašao nijedan akt koji da je potpisao u svojstvu načelnika krim-službe, niti Markočević u svojstvu komandira“, rekao je Matijević.
Kuzmanović, Markočević i Đukić su optuženi za progon bošnjačkog i hrvatskog stanovništva s područja Teslića – ubistvima, zatvaranjem, mučenjem i drugim nečovječnim djelima. Prema optužnici, Kuzmanović je bio načelnik Stanice javne bezbjednosti u Tesliću, Markočević komandir, a Đukić šef krim-službe.
Tužiteljica Enisa Adrović je pitala vještaka da li zna šta se dešavalo s ljudima koji su nisu potpisali lojalnost, na šta je on odgovorio da su time odbili legitimnost, dodavši u nastavku unakrsnog ispitivanja kako je iz krivične prijave protiv “Mića“ saznao da su neki ljudi maltretirani.
Adrović je pitala vještaka kako je moguće da 200 pripadnika SJB-a Teslić nije moglo zaustaviti divljanje 22 čovjeka, koliko je pripadnika “Mića“ bilo u Tesliću, na šta je on odgovorio da su “oni imali propisanu dužnost da podzumu mjere i radnje“, ali da to nisu mogli uraditi bez posljedica po njih. Tužiteljica ga je pitala na osnovu čega je ustanovio da je Milan Savić uzurpirao poziciju načelnika stanice, na šta je odgovorio da je to ustanovio na osnovu krivične prijave i informacija ratnog štaba.
Suđenje se nastavlja 22. maja.
