This post is also available in:
Granatiranje Zenice 19. aprila 1993. godine. Foto: MKSJ
“Oko podneva tog dana, od granata ispaljenih na centar Zenice sa područja Putičeva, 16 kilometara zapadno od Zenice, poginulo je i ranjeno više civila u trenutku velike gužve. Kobne su bile prve dvije granate, a ispaljeno ih je ukupno sedam tada. To su izvještaji balističara koje smo mi dobili tada“, kaže Vernes Menzilović, predsjednik Komisije za obilježavanje značajnih datuma, ličnosti i događaja Zenice.
Tog se dana u samom centru Zenice odvijala velika trgovačka aktivnost, a u gradskoj zoni – koja je bila granatirana – nalazilo se oko dvije do tri hiljade ljudi.
“Iako je poznato s kojeg su područja ispaljeni projektili iz haubice 155 milimetara, za ovo nedjelo još niko nije procesuiran pred pravosudnim institucijama u Haagu ili BiH. Samo je proces protiv Tihomira Blaškića bio vođen pred sudom u Haagu, a on je oslobođen odgovornosti za ovo stradanje u Zenici“, kaže Menzilović.
U haškoj optužnici protiv Tihomira Blaškića, nekadašnjeg zapovjednika Operativne zone Središnja Bosna, navodi se da je oko podneva 19. aprila 1993. na centar Zenice ispaljeno više artiljerijskih granata.
“Granate su pogodile dijelove grada u koje dolazi mnogo ljudi, kao što su trgovački centar i glavna tržnica u trenutku velike gužve. Doista, čini se da se baš u to doba dana odvijala velika trgovačka aktivnost i da se tada u geografskoj zoni koja je bila granatirana nalazilo oko dvije do tri hiljade ljudi”, navodi se u dijelu optužnice za koji Blaškić nije presuđen.
Granatiranje Zenice 19. aprila 1993. godine. Foto: MKSJ
Drugostepeno vijeće oslobodilo je Blaškića odgovornosti za granatiranje Zenice jer, kako je utvrđeno presudom, nije se moglo riješiti pitanje identiteta snaga koje su učestvovale u granatiranju, budući da tužilac, van svake razumne sumnje, nije dokazao da su snage Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i drugi elementi, podređeni optuženome, izvršili granatiranje.
“Vijeće je smatralo da ima razloga da se general Blaškić oslobodi optužbi po tačkama optužnice kojima se tereti za granatiranje Zenice 19. aprila 1993.”, navodi se u presudi kojom je Blaškić osuđen na devet godina zatvora zbog zločina u Lašvanskoj dolini.
Granatiranje Zenice, odnosno zanatskog centra u ovom gradu 19. aprila 1993., navodilo se u haškoj optužnici protiv Darija Kordića i Marija Čerkeza, a Sudsko vijeće u ovom predmetu je prihvatilo iskaz vještaka Johna Hamilla i zaključilo da je “HVO ispalio granate na radiostanicu, promašio i pogodio pijacu – što je rezultiralo smrću i razaranjem”.
Međutim, isto vijeće nije moglo izvući zaključak da je Kordić, koji je zbog zločina počinjenih u srednjoj Bosni osuđen na 25 godina zatvora, umiješan u granatiranje Zenice.
Granatiranje Zenice 19. aprila 1993. godine. Foto: MKSJ
Najmlađa žrtva ovog zločina bio je Nehrudin Trako, koji je u vrijeme stradanja imao trinaest i po godina.
“Taj dan su padale granate a Nehrudin se igrao vani. Na radiostanici sam čuo vijesti da je od granatiranja bilo dosta ranjenih i poginulih. Tražio sam ga po gradu, hodao od ustanove do ustanove. Tek kada sam u mrtvačnici vidio da mi ne daju tamo ući, saznao sam i šta se desilo s Nehrudinom“, kaže Nehrudinov otac Nezir.
Ranije su iz Tužilaštva Zeničko-dobojskog kantona potvrdili da postoje predmeti u vezi sa granatiranjem u aprilu 1993. godine ali i da se vodi kao “djela po nepoznatom izvršiocu”.
Polaganjem cvijeća i odavanjem počasti na spomen-obilježju “Kameni spavač“ u Zenici, u srijedu će biti obilježen 19. april – Dan civilnih žrtava rata grada Zenica.
